- Terenska vježba za upravljanje posljedicama “BOSNA I HERCEGOVINA 2017” biće održana od 25. do 29. septembra 2017, u gradu Tuzli i široj okolini. Cilj ove vježbe je unapređivanje interoperabilnosti u međunarodnim operacijama odgovora na krize i katastrofe.
Vježbu zajednički izvode NATO Evroatlanski centar za koordinaciju odgovora na krize (EADRCC) i Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine. Riječ je 17. EADRCC terenskoj vježbi u upravljanju posljedicama i prvoj kojoj je domaćin Bosna i Hercegovina. Izbor scenarija sa poplavom i zemljotresom povezan je sa vrstom geoloških i ekoloških izazova sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina.
Vježba u Tuzli uključiće ukupno 1200 ljudi iz Bosne i Hercegovine i iz još 34 NATO i partnerske države. Polovina osoblja uključenog u vježbu je iz zemlje domaćina. Učešće u vježbi obuhvata planere vježbe i ocjenjivače, te timove za hitnu intervenciju i posmatrače. Većina zemalja učesnica poslaće civilne spasioce na vježbu, a neke nacije će uputiti specijalističke vojne timove.
U vježbu će biti uključeno i nekoliko međunarodnih organizacija i tijela, kao što su UNOCHA, EUFOR, OSCE, CMDR COE, JCBRN COE,SEEBRIG, DPPI SEE, četiri NATO planske grupe za civilno krizno planiranje, te NATO štab u Sarajevu.
Prije terenske vježbe, biće izvedena simulacijska vježba komandnog mjesta s ciljem uvježbavanja protoka informacija između učesnika.
“BOSNA I HERCEGOVINA 2017” pružiće priliku za primjenu telemedicinskog sistema s ciljem povećanja medicinske podrške na licu mjesta, tako što će medicinski eksperti iz zemalja koje pružaju podršku biti angažovani i na daljinu. Obuka u zaštiti civila u složenim kriznim situacijama po prvi put će biti omogućena civilnim i vojnim učesnicima. Ovaj izuzetno bitan modul obuke razvijen je u NATO štabu u Sarajevu, u saradnji sa drugim NATO, UN i nevladinim organizacijama.
“BOSNA I HERCEGOVINA 2017” će osigurati priliku da se po prvi put testira višegodišnji projekt izgradnje kapaciteta Zapadnog Balkana u oblasti odgovora na vanredne i krizne situacije.
Kao i prethodnih godina, vježba će također obuhvatiti simulirano korištenje društvenih medija u kriznim situacijama, s ciljem osiguravanja pravovremenih osnovnih informacija javnosti.
Pored timova iz zemlje domaćina, još 19 zemalja će uputiti svoje timove za hitne intervencije: Armenija, Austrija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Bugarska, Crna Gora, Finska, Gruzija, Hrvatska, Italija, Makedonija, Pakistan, Rumunija, SAD, Srbija, Slovenija, Španija, Turska i Ukrajina, a osoblje za planiranje o ocjenjivanje vježbe dolazi iz Albanije, Belgije, Češke, Francuske, Njemačke, Norveške Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva. U statusu posmatrača vježbi će prisustvovati Grčka, Mađarska, Holandija, Irak, Japan, Jordan i Tunis.
Uvodni scenario
a) Inicijalna katastrofa:
Početkom septembra 2017. intenzivne kišne padavine pogodile su šire područje sjeveroistočne Bosne i Hercegovine. Do sredine sepmtebra rijeke, jezera i vještačka jezera u savskom bazenu našli su se na ivici poplave. 24. septembra 2017. rijeka Bosna i njene pritoke potopile su regiju. Kao i tokom masovnih poplava u maju 2014, čitavo sjeveroistočno područje Bosne i Hercegovine je pogođeno.
Naseljena mjesta u tuzlanskom kantonu silovito su pogođena. Ova područja uključuju grad Tuzlu, Lukavac, Gračanicu, kao i naselja u blizini jezera Modrac i duž rijeke Spreče. Bujične poplave pokrenule su klizišta na padinama urbanih i ruralnih područja u regiji. Klizišta na planini Majevici već su oštetila 40 zgrada, uključujući kuće, škole i lokalne klinike.
Posljedice su razorne. Ukupni broj žrtava još uvijek čeka na potvrdu, ali najmanje 20 ljudi je nestalo ili neevidentirano. Više od 160 kuća je uništeno ili oštećeno, što je rezultiralo premještajem preko 1500 stanovnika širom Tuzlanskog kantona. Značajan broj grla stoke u regionu i dalje je ugrožen. Snabdijevanje potrošnim dobrima (hrana, voda, mlijeko, higijenske potrepštine, itd) veoma je otežano pošto je 15 mostova ozbiljno oštećeno a mnogi putevi su uništeni. Zbog klizavog kolovoza prijavljeni su mnogi saobraćajni udesi na širem području kantona, naročito u području Lukavca, Tuzle, Živinica i Srebrenika. Zalihe izvorske vode su najvjerovatnije kontaminirane kanalizacijom i industrijskim otpadnim vodama. Nepotvrđeni izvještaji o neeksplodiranim ubojnim sredstvima zabilježeni su na nekoliko lokacija za koje se smatralo da su očišćene.
Zdravstveni sistem je u zaostatku zbog visokog broja povrijeđenih. Lokalne i regionalne zajednice, još uvijek nepotpuno oporavljene od poplava u maju 2014, bore se sa situacijom, ali ona ih ubrzano nadjačava zbog nedostatka dovoljnih responsivnih mogućnosti. Nakon aktiviranja nacionalnih responsivnih mehanizama, zahtjev za međunarodnom podrškom se razmatra kao vjerovatno nužan.
b) Druga katastrofa:
26. septembra 2017. u 03:15 UTC zemljotres jačine 5 stepeni po Rihterovoj skali pogodio je šire područje Lukavca. Razorni potres trajao je 12 sekundi a osjetio se i u susjednim gradovima Tuzli i Gračanici, te u udaljenim mjestima kao što su Živinice. Zemljotres nije imao veliku snagu, ali je bio na relativno maloj dubini. Započeo je na dubini od 15 km, sa epicentrom između sela Bistarac i Šići. Prvi izvještaji ukazuju da je došlo do znatnih oštećenja na većem broju starijih zgrada, naročito na onima iz pedesetih godina prošlog stoljeća.
Seizmiolozi predviđaju silovit naknadni udar koji bi mogao rezultirati dodanim oštećenjima, uključujući i pucanje brana. Stanovništvo ostaje u stanju povišene pripravnosti pošto bi pucanje bilo koje brane moglo rezultirati katastrofalnim poplavama od Lukavca do Doboja.
Posljedice zemljotresa su još uvijek u procesu potvrđivanja, ali inicijalne procjene indiciraju da je približno 30 ljudi poginulo, a strahuje se da je mnogo veći broj zarobljen u ruševinama. Oko 120 ljudi je povrijeđeno a očekuje se da će povrijeđenih biti i više nakon što započnu operacije spašavanja. Udes u rudniku u Đurđeviku zarobio je mnogo rudara. Zemljotres je također uzrokovao tehnološki incident u industrijskom kompleksu u Živinicama, dovodeći do otpuštanja rizičnih materija. Javne i privatne telekomunikacijske strukture teško su oštećene zemljotresom i klizištima. To ima uticaja na efikasnost operacija spašavanja i na javne komunikacije.
Bosanskohercegovačke vlasti procjenjuju da ne postoji dovoljno responsivnih kapaciteta na nacionalnom nivou za suočavanje sa dvije katastrofe koje se preklapaju i odlučuju da upute zahtjev za hitnom međunarodnom pomoći.
Međunarodni aerodromi u Sarajevu i Tuzli su u funkciji.
Naročito su potrebni responsivni subjekti sposobni za spašavanje na vodi, urbano traganje i spašavanje, medicinske responsivne snage, CBRN responsivne snage i međunarodni eksperti za upravljanje posljedicama.
(Bportal/ NKP.ba)
