Megafon/ STOP FEMICID: U Kalesiji prvi u FBiH osnivaju predbračno savjetovalište

Megafon/ STOP FEMICID: U Kalesiji prvi u FBiH osnivaju predbračno savjetovalište

415
0
SHARE

STOP FEMICID: U Kalesiji prvi u FBiH osnivaju predbračno savjetovalište

Piše: Nermina Šunj Kušljugić, Megafon.ba

Dok se u javnosti više govori o posljedicama nego o uzrocima femicida, u Kalesiji su dobro razumjeli potrebu da se prevenciji nasilja u porodici posveti mnogo više energije pa su otišli i korak dalje. Umjesto jadikovanja i konstatacije problema, kalesijsko Udruženje Snaga nezavisne žene, uz pomoć općinskog vijećnika Admira Karića, isposlovalo je da se njihova inicijativa pokretanja Savjetovališta za psihološku podršku parovima koji planiraju sklopiti brak pri Centru za socijalni rad Kalesija, razmatra u Općinskom vijeću.

PORAST NASILJA U PORODICAMA MLADIH BRAČNIH PAROVA

Vijećnici u Općinskom vijeću Kalesija prepoznali su značaj ove misije tenedavno usvojili tu inicijativu jednoglasno.

Svi zajedno sad već rade na projekcijamakako bi Savjetovalište trebalo da funkcionira i da li u dogledno vrijeme tražiti i da savjetovanje za sve mlade parove koji namjeravaju sklopiti brak, bude obavezno.

Inicijativa je potkrijepljena konkretnim pokazateljima, da je Kalesija, iako mala općina, u periodu 2018.-2023. godina imala 100 postupaka u predmetima nasilja nad ženama. Vjeruje se da je ovih primjera i više, ali da nisu prijavljeni. Također su analizirali tendenciju rasta broja razvoda brakova, te da istovremeno raste i stopa porodičnog nasilja, a u svim tim slučajevima nasilje je posebno izraženo među mladima.

U Kalesiji je u toku 2022.godine sklopljeno 120 brakova, a proteklih godina bilježe od 30 do 40 razvoda braka godišnje.

Hasmira Malić, predsjednica Udruženja Snaga nezavisne žene, koje na ovom području djeluje od 2017. godine, kaže za Megafon da su uvidjele potrebu da žena bude zaštićena sistemski, kroz institucije.

„Naši mladi sklapaju brakove i pri prvom problemu suočavaju se sa situacijom s kojom se do sada nisu susretali. U tom momentu nemaju stručnu pomoć. Mislim da bi brakovi puno bolje funkcionirali, opstajali i da bi bilo manje razvoda na području Kalesije, ali i cijele Bosne i Hercegovine, da bračni parovi imaju adekvatno bračno savjetovalište. Kada dođu u neki problem da imaju pomoć da se izbore sa problemom“, kaže naša sagovornica.

O ovoj inicijativi su, kaže Malić, počeli razmišljati nakon dešavanja u Gradačcu ali i nakon događaja koje svakodnevno vide kroz medije u cijeloj BiH.

„Vrlo često imamo slučaj da su žene nezaštićene, prepuštene same sebi. Ukoliko su ekonomski ovisne, onda je problem još veći, jer žene u našoj državi kupe stvari od nasilnika i idu u sigurne kuće, ako imaju tu sreću. Ili, budu prinuđene da se opet vraćaju kući nasilnika. Mi smo htjele da kroz ovu inicijativu, kroz ovaj proces, pokrenemo još jedan, drugi nivo pomoći, gdje bi te žene, uz brigu o novim bračnim parovima, dobile dodatnu pomoć u slučaju neželjenih prilika, da imaju kome da se obrate.

Ako imamo fabrike u našoj općini, zašto te žene ne bi imale mogućnost zaposlenja. Znamo da ekonomski ovisna žena nema puno opcija. Jedna je da trpi, a ne znam koja je druga opcija“, kaže Hasmira Malić.

„Samo Savjetovalište pomoći će da stopa razvoda brakova i stopa nasilja u porodici bude smanjena, ali i da djeca sa područja Općine Kalesija odrastaju u zdravim porodicama. Svjedoci smo da je sve više djece koja su odgojno zapuštena, prepuštena sama sebi. Zato što su njihovi roditelji u problemima i nemaju adekvatan pristup, ni međusobno kao partneri, ni u odnosu sa djecom. Svima nam treba stručna podrška da se izborimo sa izazovima modernog doba“, kaže Hasmira Malić, predsjednica Udruženja Snaga nezavisne žene Kalesija.

Admir Karić, vijećnik u Općinskom vijeću Kalesija, bio je prva adresa kojoj su predstavnice Udruženja Hasmira Malić i Emka Rabold Požegić obratile, jer je cilj inicijative da bude sistemski i dugoročan korak u prevenciji nasilja u porodici, a bez podrške lokalne administracije to ne bi bilo moguće.

Karić za Megafon kaže da je imao mnogo razumijevanja za prijedlog i, iako je bio važna spona između pomenutog udruženja i Općinskog vijeća, ne želi sebi pripisivati posebnu ulogu.

„Napravljena je takva klima kada sam ja to iznio na Vijeću, da su vijećnici odobrili inicijativu. Sad dolazimo do dijela priča o tome kako to realizirati na terenu. Prije predaje inicijative, razgovarao sam sa ljudima iz Centra za socijalni rad Kalesija, a i nakon što je usvojeno, i pitao kakva je sad nafaka od ovoga. Kažu mi da je ovo odlična stvar, ali da su njihovi kapaciteti trenutno limitirani. I da je najbolji način da se ide prema Federalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku, da se ide na izmjene Porodičnog zakona koji bi predvidio da Savjetovalište bude zakonska obaveza svih centara za socijalni rad“, kaže naš sagovornik.

Kalesija je prva općina u Federaciji BiH koja je na ovaj način, sinergijom svih, pokrenula i podržala takvu inicijativu a to, kaže naš sagovornik, nosi važnu poruku.

„Kontaktirao sam i kolegicu u Skupštini TK Silvu Banović i zamolio je da na jednoj od narednih sjednica istu inicijativu pokrene i da ide kao obavezujuća, kao zaključak Skupštine TK prema svim centrima za socijalni rad u Tuzlanskom kantonu. To bi bio, također, sljedeći korak. A onaj završni korak jeste prijedlog na federalni nivo i to bi se moglo uraditi u toku 2024. godine, uglavnom to bi bio cilj cijele ove priče“.

Karić kaže da događaj u Gradačcu, nažalost, jeste bio okidač za mnoge inicijative, žene su ohrabrene da progovore, a i nastoji se da i socijalni radnici imaju mogućnost da pomognu, pa i posreduju na vrijeme, preventivno.

Ići će se u dogledno vrijeme i na mogućnost da savjetovanje u Centru za socijalni rad možda bude obavezno, mada je sada rano govoriti o tome.

„Koliko se brakova možda sklapa zbog nekih drugih interesa, da li zbog dokumentacije za inostranstvo ili nešto slično, ali kad se napravi neka procjena i kad ostane bilješka, siguran sam da ćemo imati neki uzorak na osnovu kojeg će se u budućnosti moći raditi sa pouzdanim podacima“, kaže Karić.

„Iz mog ugla gledanja, a imamo mi u javnim preduzećima x „izmišljenih radnih mjesta“, zašto ne možemo i ovdje to da radimo ako je važan cilj. Ako nemamo zakonsku obavezu, ali nemamo ni zakonsku prepreku. Dakle, ako nas radnik Centra za socijalni rad koji subvencioniramo, košta oko 25.000 KM godišnje, može Općina Kalesija subvencionirati i ta radno mjesta. Dakle, Kalesija bi mogla biti prva općina, čak i bez izmjene federalnog zakona, koja bi imala savjetovalište. A taj radnik može dobiti referat po kojem može obavljati i druge poslove. To bi bio najbolji put. Dakle, Kalesija kao primjer kako se može“, kaže općinski vijećnik Admir Karić.

Ibrahim Hadžić, zamjenik  direktora Centra za socijalni rad Kalesija, u razgovoru za naš portal kaže da podržava inicijativu.

Naravno, da bi Savjetovalište zaživjelo, prije svega treba im prostor i dodatni kadrovi.

„Kada govorimo o kadrovima, prvenstveno mislim na diplomirane psihologe, psihoterapeute sa završenim dodatnim edukacijama za rad u savjetovalištima i treće, da nekažem da je to uvijek prvo, novacza materijalno tehničko opremanje savjetovalištai za plate radnika koji bi radili u Savjetovalištu“, kaže Hadžić.

„Ne moramo čekati izmjene porodičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.Postoji Pravilnik za rad i pružanje usluga u ustanovama socijalne zaštite, koji je u rasporedu poslova predvidio postojanje porodičnih savjetovališta, da li kao organizaciona jedinica u već postojećim ustanovama socijalne zaštite, ili da se osnuju kao posebna ustanova. Kao posebnu ustanovu imamo primjer Kantonalnu javnu ustanovu savjetovalište Kantona Sarajevo.

Što se tiče savjetovališta kao organizacionih jedinica, u našem kantonu imamo komšijsku Tuzlu, koja već niz godina ima porodično savjetovalište u okviru svog rada“, kaže Hadžić.

ULAGANJE U ZAUSTAVLJANJE NEGATIVNIH TRENDOVA

Budžet Centra za socijalni rad Kalesija ove godine je oko 500.000 KM i to je, kaže naš sagovornik, dovoljno za sadašnjih 14 zaposlenih.

„Što se tiče psihološkog i porodičnog savjetovališta, tu bi trebalo da radi bar još dva radnika, psiholog i psihoterapeut, mada nam pozitivan primjer iz Tuzle sa porodičnim savjetovalištem kaže da treba biti bar pet radnika. Jer, Savjetovalište mora imati i socijalnog radnika i svog pravnika. Tako da bi bio potreban iznos od 40 pa do 100.000 KM, kada bi imali pet radnika. Naravno, to su radnici na neodređeno vrijeme i sa visokom stručnom spremom“, kazao je u razgovoru za Megafon Ibrahim Hadžić, zamjenik direktora Centra za socijalni rad Kalesija.

Dakle, slične prakse postoje, propisi koji bi se mogli koristiti, a sudeći prema svemu nije potrebno ni mnogo novca da Savjetovalište za psihološku podršku parovima koji planiraju sklopiti brak u Kalesiji zaživi i na terenu teda bude primjer drugim lokalnim sredinama koje, također, bilježe zabrinjavajuće trendove kada je riječ o nasilju u porodici.

 

(Megafon.ba / nkp.ba)