- Piše: Zejna Šarić
Mostar – grad sunca, Neretve, Starog Mosta, Alekse Šantića i Emine; mjesto gdje se dodiruju i spajaju kulture, civilizacije, religije i nacije.
Prateći nacionalne medije, može vam se lako desiti da pomislite da u Mostaru postoje samo dvije strane svijeta: Istok i Zapad. No, ne dajte se zavarati! Dakako da je grad na Neretvi znatno veći i od Istoka i od Zapada, isto onako kao što su i problemi Mostara puno veći od nacionalnih i vjerskih i netrepeljivosti i razlika.
Jdnostavnog primjera radi, ukoliko se nekada kao turist, ipak odlučite prošetati i korak dalje od Starog Mosta, pa se uputiti ka sjevernom dijelu Mostara, neka vas ne iznenadi kada umjesto ljupkih trgovaca, ugledate gomile i gomile medicinskog, ali i onog drugog, običnog otpada. Od igle do lokomotive, što bi se narodski reklo, sve je moguće pronaći na jednom mjestu: životinje uginule od zaraznih bolesti, odjeću, ostatke hrane, pokvarene frižidere, električne šporete.
Ovaj posljednji dio, ne čini se baš kao prijatan prizor u gradu koji važi kao jedna od glavnih turstičkih destinacija Bosne i Hercegovine, zar ne?
Vjerujem kako bi svi mi, a posebno građani Mostara, bili puno sretniji, kada bi sva nesreća u ovoj priči, bila samo loš vizuelni efekat. No nažalost, tragedija je znatno veća.
Divlja deponija Uborak
Početkom ove godine, u moru tema od nacionalnog značaja, skoro pa neprimjetno, bez naslova koji obećava senzaciju, provukla se vijest da je ponovo blokirana divlja deponija Uborak. Aktivisti Incijative “Jer nas se tiče”, stali su rame uz rame sa stotinama građana Mostara kojima divlja deponija već godinama direktno i indirektno ugrožava zdravlje i živote, te pokušali spriječiti odlaganje odpada koje se, bez obzira na zahtjeve građana, godinama nelegalno sprovodi od strane gradskih komunalnih preduzeća.
Vjerovatno se sada pitate, gdje su gradske i državne institucije. Kako je moguće da kršenje zakona podržavaju oni koji su najviše dužni zakon da provode?
Isto se to pitao i Nijaz Hodžić, stanovnik sjevernog dijela Mostara, kojem već godinama divlja deponija Uborak, urušava zdravlje i predstavlja direktnu opasnost po život. Pitao se i gdje je skoro 2.5 miliona eura koje je Grad Mostar dobio od IPA Fond-a još 2012. godine, za rješavanje problema Uborak deponije. I Nijaz i stotine Nijazovih sugrađana koji se godinama bore sa istim problemom, na postavljena pitanja i zahtjeve dobili su isti odgovor – od Federalnog ministarstva okoliša i turizma, prema svim stručnim procjenama, neefikasan Plan za rješavanje problema deponije – a od gradskih Javnih preduzeća – tužbu zbog onemogućavanja odlaganja odpada na, paradoksalno ali istinito, nelegalno izgrađenu deponiju.
Sa obzirom da se agonija i borba sa vjetrenjačma građana Mostara i danas nastavlja, ova priča još uvijek nema sretan kraj. Upravo iz tog razloga, vlasnik ovih redaka se potrudio da u nastavku priloži nešto ljepšu priču
Općina Kalesija – Kako se rađaju pozitivne priče
Ima Bosna i Hercegovina mnogo divljih deponija, prema neformalnim procjenama čak više od 10.000, ali i mnogo vedrih priča, koje su dokaz da ipak postoje načini da se problemi sa divljim deponijama riješe, prije nego što dođe do eskaliranja istih.
Područje općine Kalesija, godinama je zatrpano stotinama manjih divljih deponija. Početkom prošle godine, zahvaljujući grupi odgovornih građana, putem lokalnih medija je izvršen pritisak na nadležne institucije, što je u konačnici rezultiralo uklanjanjem preko 20 divljih deponija u svega nekoliko dana. Društvenim mrežama danima su kružile fotografije na kojima se jasno moglo vidjeti kako se samo postojanjem malo volje kod pojedinca i zajednice, može doprinijeti očuvanju svima nam zajedničke prirode i rješavnju problema koji je još u “začetku” a koji bi već sutra mogao biti nerješiv izazov i za pojedinca i zajednicu ali i za cijelu državu. Akcija građana općine Kalesija može na prvi pogled djelovati mizerno, ali da nisu postojale odgovorne grupe građana i volja medija za direktnim učešćem u rješavanju problema, možda bi već za nekoliko godina, u medijima mogli čitati o tome kako je blokiran neki kalesijski Uborak, i kako neki drugi nadležni umjesto poduzimanja konkretnih akcija sa ciljem rješavanja problema, na molbe, zahtjeve i bespomoć građana, odgovaraju tužbama i neefikasnim planovima.
Još jedna dobra vijest – Općina Kalesija
samo jedna u moru pozitivnih priča
Ako se opet vratimo u Mostar, malo se potrudimo da istražimo, mogli bi nas iznenaditi podaci da je ove godine očišećeno na desetine manjih divljih deponija u Mostaru. Sistem rešavanja problema je skoro pa identičan kao i u predhodnom slučaju: grupa odgovornih građana uz pomoć medija izvrši pritisak na nadležne institucije i pozitivni rezultati su neizbiježni.
Ono što se da zaključiti jeste da su u lancu riješavnja problema, postojale tri neizostavne karike. Sve polazi od građana, odgovornih pojedinaca i skupina, koji razmišljaju globalno i djeluju lokalno. Druga karika su mediji, koji iako svjesni da senzacionalni naslovi o ekonomskim i političkim sunovratima i jednih i drugih i trećih, garantuju veće zanimanje javnog mnjenja, ipak odluče posvetiti pažnju i temama koje su od životnog značaja za sve nas koji živimo u BiH, bez obzira na vjerske, nacionalne ili druge razlike. Posljednja ali ništa manje važna karika u ovom lancu su nadležne institucije koje, upravo zahvaljujući tome što problem nije izmakao kontroli, onako kao što se to, nažalost, desilo sa deponijom Uborak, u sjevernom dijelu Mostara, na kraju uspiješno učinile posljednji korak ka rješavnju problema.
Reci – Ne želim Uborak u svome gradu
Za kraj, vratimo se na sami početak priče. Bilo bi naivno vjerovati da je problem sa deponijom Uborak postojao oduvijek. Jasno nam je svima, da je nekada tu bila manja deponija, koja se na kraju zbog neadekvatnog reagovanja građana, medija, i nadležnih institucija, pretvorila u jednu od najvećih divljih deponija u Bosni i Hercegovini. Možda vjerujte da je u ovom slučaju besmisleno kriviti građane i da svu odgovornost trebaju snositi nadležni, no ako to pomislite, sjetite se i da je Bosna i Hercegovina zemlja u tranziciji, zemlja koja nema još uvijek jedninstven plan, program i uređen sistem za rješavanje problema deponija. Upravo zbog toga, neophodno je aktivno učešće građana koji će reagovati prije nego što situacija izmakne kontroli, baš onako kao što su reagovali građani, mediji a kao posljedica toga i nadležni općine Kalesija.
Shodno tome, kada god u budućnosti pomislite da nije vaša obaveza da baš vi učinite prvi korak ka rešavanju problema, samo pomislite da se već sutra možete probuditi kao Nijaz Hodžić ili bilo koji drugi stanovnik sjevernog Mostara, čiji će život i zdravlja ugrožavati neki vaš Uborak a na čiju bi borbu i vapaj, vlast umjesto konkretnim rješenjima, mogla odgovoriti tužbama i neefikasnim planovima.
Piše: Zejna Šarić
(NKP.ba)
