- U srijedu (09.04.2025) su članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH), naše Delegacije u Parlamentarnoj skupštini NATO-a (PSNATO) i Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost BiH, održali sastanak sa Delegacijom PSNATO-a koju su činili članovi Odbora za nauku i tehnologiju i Političkog odbora, koji se nalaze u dvodnevnoj službenoj posjeti Bosni i Hercegovini.
Sastanku su prisustvovali i komandant NATO štaba u Sarajevu brigadni general Matthew A. Valas i zamjenik šefa misije Ambasade Kraljevine Norveške u Sarajevu Stefan Almehagen Sandstad.
U otvorenom dijalogu bilo je riječi o najnovijem političkom razvoju događaja u Bosni i Hercegovini i utjecaju koji aktuelna kriza, o kojoj su iznesene različite kvalifikacije, ima na proces evropskih i euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine i cijelog Zapadnog Balkana.
Članovi Delegacije PSNATO-a još jednom su izrazili snažnu podršku procesu evropskih integracija Bosne i Hercegovine, kao i nastavku partnerskih odnosa koje institucije BiH imaju sa NATO-om i PSNATO-a.
Apelirali su na, kako su rekli, otvoren i iskren dijalog kao sredstvo za rješavanje postojeće krize u BiH.
- Sastankom je, u ime domaćina, predsjedavao Kemal Ademović.
UVODNO IZLAGANJE
(Kemal Ademović, dopredsjedavajući Doma naroda PS BIH)
- Prenosimo u cjelosti izlaganje Kemala Ademovića:
“Drage kolege iz Parlamentarne skupštine NATO-a,
dobro došli u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.
Vaša posjeta institucijama zakonodavne i izvršne vlasti Bosne i Hercegovine kao i predstavnicima NATO Štaba Sarajevo i EUFOR Komande, Delegaciji Europske unije, Uredu Visokog predstavnika, kao i razgovor sa nevladinim organizacijama, dolazi u trenutku kada se suočavamo s ozbiljnom političkom krizom.
Znamo da ste postavili vrlo jasne ciljeve u pripremi ove posjete. Interesuje vas aktuelna politička situacija u BiH, a vrlo jasno su definisana i druga pitanja i teme za razgovor.
Ja ću u uvodnom dijelu iznijeti svoje mišljenje o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini. U uvjerenju da moje kolege iz Parlamentarne skupštine BiH imaju i drugačije viđenje, smatram to normalnim i zato imamo vremena za razgovor.
Svojim izlaganjem želim naglasiti ključne probleme sa kojima se suočavamo u ovom trenutku. Nakon toga, dat ću riječ kolegama iz Parlamentarne skupštine NATO-a i kolegama iz Parlamentarne skupštine BiH.
Očekujemo brojna pitanja i dijalog, a ja pozivam kolege iz Parlamentarne skupštine BiH da se aktivno uključe u raspravu jer ciljevi, koji su definisani u pripremi posjete, istaknuti su sa namjerom da nam se pomogne da nađemo izlaz iz sadašnje situacije.
Ovog trenutka Bosna i Hercegovina je suočena sa najtežom političkom krizom od završetka rata i potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U uvjerenju da imate dovoljno informacija o ključnim političkim i sigurnosnim izazovima, pokušaću objasniti stanje koje je iz dana u dan rađalo nove probleme i Bosnu i Hercegovinu usporavalo u njenom razvoju i strateškim opredjeljenjima.
Svakako, naglasit ću ukratko rezultate koji su nas u jednom periodu svrstavali kao ozbiljnog partnera na našem evropskom i euro-atlantskom putu.
U periodu 2004 – 2010 uradili smo vrlo uspješno brojne reforme u sektoru odbrane i sigurnosti. Uspostavili smo jedinstvene Oružane snage BiH, formirali policijske agencije u sastavu Ministarstva sigurnosti BiH koje su prepoznate kao kredibilni i dobri partneri u regionu, u Evropi i šire. Parlamentarna skupština BiH je u tom periodu usvojila niz zakona koji su kreirani u saradnji sa našim partnerima iz međunarodne zajednice.
U NATO-u smo prepoznati kao pouzdan partner i nakon niza aktivnosti koje smo imali, Bosna i Hercegovina je u decembru 2018. godine dobila poziv da dostavi svoj prvi Nacionalni godišnji program ANP čime je aktiviran Akcioni plan za članstvo – MAP.
Aplicirali smo za članstvo u Evropskoj uniji tako da je 21. marta 2024. godine Evropsko vijeće donijelo odluku kojom je data saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo BiH u Europskoj uniji.
Nakon opštih izbora koji su održani 2022. godine, već u januaru 2023. godine, u rekordno kratkom periodu smo formirali Vijeće ministara BiH i krenuli u ozbiljne reforme i razgovore sa Evropskom unijom.
Svi smo očekivali uspjeh za koji su objektivno stvoreni svi preduslovi.
Međutim, predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je nakon prvostepene presude Suda Bosne i Hercegovine od 26.2.2025., kada je osuđen na jednu godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja, krenuo u avanturu koja iz dana u dan stvara dodatne političke probleme.
Naime, gosp. Milorad Dodik već duže vrijeme svojom isključivosti uslovljava rad institucija Bosne i Hercegovine. Za sve ono što njemu i njegovoj političkoj opciji ne odgovara ima razrađenu strategiju blokada i ucjena. Blokira rad Vijeća ministara BiH, Parlamentarne skupštine BiH i uslovljava pripadnike srpskog naroda, koji ne slijede njegove odluke i stavove, da napuštaju institucije BiH.
Kako se može objasniti prijetnja državnim službenicima, tužiocima i sudijama iz entiteta Republika Srpska o blokiranju privatne imovine ako ne podrže odluke Narodne skupštine entiteta Republika Srpska?
Gosp. Dodik ne priznaje Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Državnu agenciju za istrage i zaštitu i donosi zakone i odluke u kojima zabranjuje rad pravosudnih organa BiH i policijskih agencija iz sastava Ministarstva sigurnosti BiH na teritoriji entiteta Republika Srpska.
Odluke koje donosi su isljučive i direktno ruše ustavno uređenje BiH.
Narodnu skupštinu entiteta Republika Srpska koristi na taj način da sve što zamisli, predstavnici političkih partija iz pozicije usvajaju po automatizmu.
Ima komunikaciju sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i Vladom Republike Srbije koji ga bezrezervno podržavaju.
Predsjednik Vučić u svojim obraćanjima javnosti ne govori o suštinskm problemima i odlukama koje gosp. Milorad Dodik donosi. On izražava brigu o eventualnom hapšenju gosp. Milorada Dodika i to definiše kao glavni sigurnosni problem u regionu.
Dodikova priča o vraćanju izvornom Dejtonskom sporazumu je odavno prepoznata kao politika rušenja ustavnog uređenja BiH. On ide logikom – ili će biti kako on želi ili neće biti nikako.
Svaka odluka koju gosp. Dodik donese je za njega i njegove istomišljenike konačna i tu nema prostora za bilo kakav razgovor.
Gosp. Milorad Dodik ne priznaje Visokog predstavnika u BiH, gospodina Kristijana Šmita. Ne bira riječi kojim ga vrijeđa i smatra ga nelegalnim. On nema granicu u omalovažavanju predstavnika međunarodne zajednice u BiH. Najnoviji diplomatski skandal desio se 4.aprila ove godine tokom zvanične posjete njemačke ministrice za evropske poslove i klimu Anne Luhrmann Bosni i Hercegovini. Proglašava je nepoželjnom na teritoriji entiteta Republike Srpske i naređuje policiji da ministrica Luhrmann napusti entitet RS. Taj postupak govori o tome da gosp. Dodik nema granica u svojoj samovolji.
Najviši predstavnici Evropske unije, NATO-a, SAD-a, te čelni ljudi zemalja Evropske unije vrlo jasno su osudili antiustavno i secesionističko ponašanje gosp. Milorada Dodika.
On za svakog od zvaničnika ima odgovor koji dolazi u par minuta, pa tako i za generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea, koji je nedavno posjetio BiH, održao sastanak sa bh. zvaničnicima i prije par dana ponovio na press konferenciji stavove o štetnom političkom djelovanju gosp. Milorada Dodika.
Potpuno je jasno da gosp. Dodik ima svoje saveznike i one koji ga podržavaju u vrlo opasnoj avanturi. To su, prije svega, aktuelno političko vodstvo Republike Srbije na čelu sa predsjednikom Vučićem, zvaničnici Ruske Federacije i predsjednik Putin i Viktor Orban, premijer Republike Mađarske.
Čudno je da se unutar Evropske unije i NATO-a toleriše tako pristrasno ponašanje premijera Orbana koji u Banja Luku, u jeku političke krize, šalje kontigent policijskih snaga pod plaštom zajedničkih vježbi sa policijom entiteta Republika Srpska.
Želim istaknuti i usvajanje Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava srpskog naroda i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda koja je usvojena u junu 2024. godine na zasjedanju Svesrpskog sabora.
Ovdje više niko nije toliko naivan da sa osmjehom i odobravanjem gleda na Deklaraciju kojom se vrlo jasno vraća ideologija koju je proklamovala Srpska akademija nauka i umjetnosti svojim Memorandumom u junu 1986. godine.
Ako me pitate koje je rješenje, svakako ću reći da je to dijalog. Smatram da u entitetu Republika Srpska iz reda opozicionih stranaka postoji spremnost za razgovor i izlazak iz ove situacije. Gosp. Milorad Dodik više nije mogući sagovornik.
Nama svakako treba vaša pomoć u izlasku iz ove situacije i pozivam vas da nam pomognete.
Ne želim da zloupotrebljavam poziciju predsjedavajućeg Delegacije. Smatram da je za uvod o ovoj gorućoj temi sasvim dovoljno. Pozivam moje kolege da se uključe u raspravu.”
(NKP.ba)
