Smokvu smatramo voćem najstarijih civilizacija. Smokva se uzgaja zbog svog jestivog ploda u njenom prirodnom okolišu (na Mediteranu), ali i u drugim područjima sa sličnom klimom, naprimjer Čile, Australija, Južna Amerika i u državama Teksas, Washington i Oregon u SAD-u.
Osjetljiva na nagle vremenske promjene
Smokvino stablo zahtijeva topla podneblja te plodna, rastresita tla. Osjetljiva je na nagle vremenske promjene. Odlikuje se prirodnim svojstvima za visoku i redovitu rodnost. Smokvino stablo može doživjeti i 70 godina. Razmnožava se reznicama.
Smokve se mogu konzumirati svježe ili suhe. Od njih se može praviti pekmez. Koriste se u kozmetici. Smokva, osim što ima veliki gastronomski značaj, u narodnoj medicini upotrebljava se za liječenje raznih bolesti. Za regulaciju probave potrebno je dobro oprane suhe smokve namočiti u mlakoj vodi i ostaviti 24 sata. Smokve sutradan treba pojesti, a vodu u kojoj su bile popiti. Čaj od kuhanih suhih smokava pije se za upalu grla.
Smokva je hranjiva, niskokalorična, pogodna i za vegetarijance i za one koji preferiraju jela od divljači. Svojim sastojcima njeguje i štiti kožu od sunca. Obiluje, naime, karotinom koji je dragocjen u pripremi kože za izlaganje sunčanju, o čemu dovoljno govori činjenica da je jedan od glavnih sastojaka preparata za sunčanje.
Želite li savršeno preplanulu kožu, doručku uz smokvu obavezno dodajte i dinje, koje osim karotina sadrže i velike količine vitamina C, što sve zajedno koristi podmlađivanju kože.
Svježa sočna zelena smokva bogata je vitaminima B skupine, mineralima među kojima se ističe kalij, magnezij, kalcij te fosfor, a savremeni su istraživači otkrili kako neki njeni spojevi sadrže elemente korisne u borbi protiv malignih bolesti. Dobro je znati i kako u 100 g zelene smokve ima oko 40 kalorija, što nikako ne može ugroziti vašu liniju.
Smokva je i jedan od rijetkih plodova koji se osušen koristi za pripremu džema. Iako se inače marmelade i džemovi pripremaju ukuhavanjem zdravih i zrelih plodova, jer se zrenjem povećava slador, izvrstan džem može se dobiti i od sušene smokve. Takve džemove posebno vole Amerikanci koji ih poslužuju s plemenitim plijesnima i uz jela od divljači.
Apsolutno sve slastice od suhe i svježe smokve nutricionisti diljem svijeta predlažu za prehranu djece i adolescenata, jer obiluju mineralima poželjnim za zdrav rast i razvoj. Osim toga, smokva potiče probavu i rad bubrega, tako da je povoljna i u prehrani osoba s reumatskim poteškoćama. No svakako treba napomenuti kako smokve ne smiju konzumirati dijabetičari i osobe s jakim gastritičnim tegobama.
(NKP.ba)
