EU nakon Njemačke usvojila zakon kojim će se i od bh. privrednika...

EU nakon Njemačke usvojila zakon kojim će se i od bh. privrednika tražiti bolji uslovi rada

266
0
SHARE

Parlament Evropske unije je u aprilu ove godine usvojio zakon o lancima snabdijevanja koji se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu. Ovaj zakon se oslanja na onaj njemački, koji se također odnosi na Bosnu i Hercegovinu, ali je restriktivniji od njemačkog.

Zakon o lancima snabdijevanja podrazumijeva primjenu ESG standarda. ESG je akronim tri engleske riječi – environmental (zaštita okoliša), social (društvena odgovornost) i governance (savjesno korporativno upravljanje). Tako da Njemačka, odnosno EU ovim zakonom traže od većih kompanija da primjenjuju spomenute standarde.

Njemački zakon je već u primjeni, dok će primjena zakona Unije početi 2028. godine. Da je zakon Evropske unije restriktivniji od njemačkog pokazuje to da će se onaj EU primjenjivati na kompanije s više od 1.000 zaposlenih i neto prometom širom svijeta većim od 450 miliona eura dok se onaj njemački primjenjuje na kompanije s više od 3.000 zaposlenih.

Šta znači primjena zakona

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) Ahmet Egrlić je u izjavi za Klix.ba precizirao šta je, između ostalog, zabranjeno zakonom o lancima snabdijevanja, tj. primjenom ESG standarda:

  • Dječiji rad, prisilni rad, ropstvo;
    • Nepoštivanje sigurnosnih standarda na radnom mjestu;
    • Uskraćivanje pristojne plate;
    • Onečišćenje tla, vode i zraka, zagađenje bukom i prekomjerna potrošnja vode;
    • Proizvodnja proizvoda s dodatkom žive, upotreba žive i živih jedinjenja i tretman otpada žive;
    • Proizvodnja i upotreba proizvoda postojanih organskih zagađivača.

Prema njegovim riječima, više od 70 posto bh. izvoza je upravo u EU. To se prvenstveno odnosi na Njemačku koja je najvažniji izvozni partner Bosne i Hercegovine.

Ahmet Egrlić, potpredsjednik VTK BiH (Foto: VTK BiH)

Ahmet Egrlić, potpredsjednik VTK BiH (Foto: VTK BiH)

“Naše privrednike smo pripremali za njemački zakon o lancima snabdijevanja. Većina naših kompanija je savladala i ovaj izazov te su se na taj način praktično pripremile i za novi zakon EU”, konstatirao je.

Smatra da je sposobnost domaćih kompanija da se, kako je naglasio, brzo prilagode novim uslovima za izvoz pokazatelj da imaju resurse i kadrove koji mogu da se nose s izazovima i da uspiju, bez obzira na poteškoće s kojima se susreću. Ukazao je da zasluge za to pripadaju i VTK BiH jer je ova institucija organizirala niz konferencija i radionica o ovoj temi.

“VTK BiH je njihova spona s institucijama vlasti, naša je dužnost da ih informiramo o svim promjenama i nastavit ćemo da kontinuirano zastupamo interese privrednika”, poručio je Egrlić.

Podsjetio je i na to da je Bosna i Hercegovina u fazi izrade više strateških dokumenata koji se tiču održivog razvoja, a koji, kako je naglasio, u većoj ili manjoj mjeri sadrže elemente cirkularne ekonomije.

Veliki izazov za bh. ekonomiju bit će sistem trgovine emisijama ugljendioksida Evropske unije (EU ETS), odnosno Mehanizam prekograničnog poravnanja emisije ugljika (CBAM) ako Bosna i Hercegovina ne uspostavi EU ETS.

Riječ je o mehanizmima zaštite okoliša koji će koštati milijarde KM, a bit će utoliko skuplji ako Bosna i Hercegovina ne uspostavi EU ETS, odnosno bude pod CBAM-om.

 

 

 

(VaseVijesti/ nkp.ba)