Federalno ministarstvo za raseljene osobe i izbjeglice podržat će sa po 50.000 KM razvoj infrastrukture u općinama Šipovo i Jezero nakon što u njima budu definirani ti projekti, kao i neke pojedinačne zahtjeve povratnika koji se žele baviti poljoprivredom.
To je za Fenu izjavio resorni ministar Edin Ramić nakon današnje službene posjete općinama Jajce, Šipovo i Jezero s čijim je predstavnicima razgovarao o statusu i poboljšanju kvaliteta života povratničke populacije, ekonomskoj održivosti te izgradnji infrastrukture.
U Jajcu je već ranije dogovorena podrška zapošljavanju deset volontera iz povratničke populacije i nekim individualnim proizvođačima te određenim projektima razvoja infrastrukture, kazao je.
I ranije, u 2014. i 2015. godini, s načelnikom te općine je postojala dobra komunikacija u vezi s analiziranim projektima, napominje ministar.
– S obzirom na to da su ovo tri sredine iz kojih su svi faktički bili izbjegli i svi su na neki način u kategoriji povratnika, da su sredine u kojima je vrlo rano počeo proces povratka, mnogi od projekata su završeni, pa je sada bio naglasak na razvoju poljoprivrede i privrede u tim sredinama.
Kad je riječ o Jezeru i Šipovu, tamo je u proteklom periodu bila nestabilna politička situacija po pitanju skupštinskih većina, opoziva načelnika, referenduma koji nisu uspjeli i slično, tako da oni nisu u odgovarajućoj mjeri konzumirali mogućnosti naših ministarstava, nisu bili uključeni u naše javne pozive vezane za infrastrukturu, za informisanje njihovih stanovnika o javnim pozivima, ali nadamo se da ćemo u narednom periodu, nakon stabilizacije političkih prilika za lokalne izbore i sada, već biti u situaciji da analiziramo određene projekte – riječi su ministra Ramića.
Osim u Jajcu, Šipovu i Jezeru, on je tokom ove službene posjete boravio jučer u Donjem Vakufu.
Tamo je dogovoreno da će resorno federalno ministarstvo sufinansirati dvije trećine potrebnog novca za asfaltiranje dva lokalna puta u povratničkim zajednicama, za šta će biti izdvojeno od 150.000 do 160.000 KM.
Ministarstvo će podržati i projekte poljoprivrednog razvoja, među ostalim projekte proizvodnje jagodičastog voća.
Lani je Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica izdvojilo oko 300.000 KM za stambene, infrastrukturne i poljoprivredne projekte u općini Donji Vakuf, rekao je ministar.
Tokom ovog ljeta iz raznih dijelova Tuzle stizale su vijesti o pojavi zmija, nerijetko i u centru grada, a viđene su u naseljima Batva, Crvene Njive i Gornje Brdo. Za sada nema informacija da su, barem u naseljenim dijelovima, viđene otrovnice.
U protekla tri mjeseca na Klinici za zarazne bolesti UKC Tuzla prijavljeno je 28 slučajeva napada, odnosno ujeda od zmija. Zbog različitih komplikacija 7 osoba je hospitalizirano. Uglavnom je riječ o punoljetnim ljudima, a samo u jednom slučaju zmija je ugrizla dečaka, objavila je RTV TK.
Klinika za zarazne bolesti UKC Tuzla ima sve što je potrebno za pružanje pomoći pacijentima uključujući i dovoljne količine seruma. Do sada, na sreću, nije zabilježen nijedan smrtni slučaj. Treba imati na umu da su zmije posebno opasne u vrijeme parenja ili u periodu kada već imaju mlade, tako da tada može doći do ugriza.
U Bosni i Hercegovini živi 14 vrsta zmija, a na svu sreću nisu sve otrovne. Svega su dvije vrste otrovne i to poskok i šarka.
Zmijski otrov ima dvije komponente: jedna djeluje razorno na nervni sistem, a druga na krv tako što dovodi do poremećaja zgrušavanja. Posebno su opasni ugrizi u predjelu glave i vrata ili na izuzetno prokrvljenim mjestima kao što su jagodice prstiju kada postoji mogućnost direktnog ubrizgavanja otrova u krvni sud. Zato i jeste bitno vrijeme od trenutka ugriza do najbliže zdravstvene ustanove gdje će se ukazati prva pomoć i povrijeđeni primiti protuotrov, navodi RTVTK.
Sutra (petak, 5.augusta) je planirano svečano otvaranje novoasfaltiranih putnih pravaca Gojčin-Repuh i Gojčin – Vrelo, koji povezuju putnom komunikacijom općine Kalesija, Živinice i Osmaci.
Na asfaltiranje ovih puteva građani čekaju već godinama, a projekat je konačno realizovan zahvaljujući projektu Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, na koji su aplicirale općine Kalesija, Živinice i Osmaci.
Svečana ceremonija otvaranja novoasfaltiranih putnih pravaca je planirano za petak (5.augusta) sa početkom u 11.00 sati.
Ovom svečanom činu za veliki broj građana, među kojima su povratnici srpske i bošnjačke nacionalnosti, koji svakodnevno koriste ove putne pravce će prisustovati ministar dr. Edin Ramić, kao i općinski načelnici Kalesije, Živinica i Osmaka.
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona će u ponedjeljak 8.8.2016. objaviti Izmjene i dopune Konkursa za prijem u radni odnos nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim i srednjim školama TK. Na ovaj način bit će omogućeno kandidatima da naknadno dostave Uvjerenje Službe za zapošljavanje da su nezaposleni i da se nalaze na evidenciji nezaposlenih.
Konkurs za prijem u radni odnos nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim i srednjim školama na području TK objavljen je 1.8.2016. godine zaključno sa 9.8.2016. godine. Iz resornog Ministarstva ističu da je kratak rok za dostavu dokumentacije uslovila kompleksna procedura prijema u radni odnos u ustanovama obrazovanja, koja treba da se okonča do početka nove školske, odnosno nastavne godine.
Veliki broj osoba koje su u prošloj školskoj godini zasnovale radni odnos na određeno vrijeme do 12.8.2016. godine te nisu u mogućnosti da do9.8.dostave Uvjerenje Službe za zapošljavanje da su nezaposleni i da se nalaze na evidenciji obratio se resornom Ministarstvu ali i Ministarstvu za boračka pitanja tražeći da se trajanje konkursa produži ili omogući naknadna dostava Uvjerenja.
Kako bi prevazišli nastalu situaciju, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta će u Izmjenama i dopunama Konkurs za prijem u radni odnos nastavnika i stručnih saradnika u osnovnim i srednjim školama Tuzlanskog kantona, koji će biti objavljen u ponedjeljak 8.8.2016. dati mogućnost kandidatima da Uvjerenje Službe za zapošljavanje da su nezaposleni i da se nalaze na evidenciji dostave naknadno, i to:
– direktno na pisarnicu
– putem pošte
– dostavljanjem Uvjerenja Komisiji na Intervjuu
U dogovoru sa Službom za zapošljavanje TK dogovoreno je da će za ove potrebe Službe po općinama raditi u subotu 13.8. 2016. godine.
Na adresu našeg portala je stiglo pismo jednog čitaoca koji je nedavno pojsetio Centar za socijalni rad Kalesija.
Naime, iako je prije nešto manje od dva mjeseca kalesijska politika preko Upravnog odbora imenovala Edinu Mulalić iz Tuzle za v.d. direktora CZSR Kalesija, na vratima kancelarije i dalje piše da je direktor Senad Šmigalović.
Možda će neko reći da se radi o manjem propustu, ali je važno pomenuti da je i prije imenovanja Edine Mulalić ovu funkciju obnašao Izet Hadžić, koji je upravo zamijenio Senada Šmigalovića.
I više od tri mjeseca od smjene Šmigalovića na vratima i dalje piše da je on direktor CZSR Kalesija.
Pismo prenosimo u cjelosti i bez izmjena…
Prije nekih desetak dana došao sam u Centar za socijalni rad Kalesija jer su mi bile potrebne konsultacije i određena pomoć.
Obzirom da sam zadnjih mjeseci čitao o stalnim smjenama direktora u ovoj ustanovi odlučio sam ići od vrata do vrata da vidim gdje piše direktor i da se tu obratim za pomoć.
Tako na vratima jedne kancelarije vidim natpis v.d. direktor Šmigalović Senad.
Uljudno pokucam, uđem kod sekretarice sa pitanjem da li ima gospodina Šmigalovića na što mi ona odgovori da je na godišnjem. Obzirom da sam htio baš kod direktora, i misleći da je on direktor, toga dana se vratim kući ne dobivši svoje usluge.
Dan-dva nakon toga razgovaram sa prijateljem na kahvi o tome i on mi kaže da Senad uopšte nije direktor centra za socijalni rad Kalesija nego da je to Edina za koju iskreno nisam ni znao da tu radi.
Objasnim ja njemu za taj natpis na vratima, kako piše i gdje.
On mi ne vjeruje a ja mu kažem da ću ponovo otići maksuz da to slikam. Moj prijatelj me na neki način odvraćao od toga govoreći da to ne radim jer je Senad nosilac liste na predstojećim izborima ispred stranke demokratske akcije.
Ne zanimajući se puno za politiku, odem u ponedjeljak (1.8.2016.) da slikam te natpise. I zaista, na Senadovoj kancelariji piše v.d. direktor a na Edininoj ništa vezano za funkciju.
Slikam to i krenem kući pitajući se da li je politika i stvaranje lažne slike o sebi bitnija od toga da ugrožene kategorije kao što sam ja ne dobiju svoje usluge???
Zašto na kancelarijama ne piše baš onakvo kako ko koju funckiju ima???
Pošto naš narod može reći da lažem šaljem vam i slike pa vidite i objavite da nebi još neko došao u zabludu kao i ja.
Sa Međunarodnog aerodroma Tuzla (MAT) u 2015. godini prevezeno je više od 256.000 putnika, što je za 100.000 putnika više u odnosu na broj putnika u 2014. godini – potvrdio je za Fenu direktor Međunarodnog aerodroma Tuzla Rifet Karasalihović.
Po njegovim riječima, planom za 2016. godinu predviđen je promet od 305.000 putnika, a ostvareni rezultat za prvih šest mjeseci ove godine je 170.000 putnika.Karasalihović naglašava da je tuzlanski aerodrom u 2015. godini imao 45 zaposlenih radnika, a u ovog godini ih ima 150, što je više od 100 novih radnih mjesta za pola godine.
Pored postojećih letova na osam destinacija na koje se saobraća s ovog aerodroma, a to su Stockholm, Gothenburg, Malme, Dortmund, Frankfurt Hahn, Memmingen, Basel i Eindhoven, do kraja godine avio kompanija Wizz Air najavila je letove za dvije nove destincije – Berlin i Billund.
Karasalihović navodi da je iz budžeta kantonalne vlade za ovu godinu predviđeno pola miliona KM za kapitalna ulaganja te da je u prvom tromjesečju već povučen iznos od 250.000 KM za opsluživanje kargo saobraćaja koji je odnedavno uspostavljen.
Ističe takođe da su kapitalna ulaganja federalne vlade za ovaj aerodrom u tekućoj godini 1.570.000 KM, od kojih je 1.300.000 KM namijenjeno za projekt nadogradnje prilaznih svjetala na MAT-u koji je u toku, a ostatak sredstava za kupovinu aerodromske opreme.
S ovog aerodroma u protekla dva mjeseca ostvareno je 35 cargo letova avionom Airbus 330 turske kompanije Turkish Cargo, koji djeluje u sastavu Turkis Airlinesa, a Karasalihović izražava zadovoljstvo saradnjom sa spomenutom kompanijom, piše Fena.
Tuzlanski aerodrom pozicionirao se na drugo mjesto u BiH po broju prevezenih putnika, odmah iza Sarajevskog aerodroma kroz koji je u prošloj godini prošlo 772.851 putnik. dok se u ovoj godini očekuje 130 hiljada više, odnosno oko 900.000 putnika.
Ismet Mešić, nosilac jedinstvenog zvanja u svijetu – “načelnik po ovlaštenju”, oborio je graditeljski rekord u glancanju svoje zgrade narodnim parama. Oslašćen time, sada o istom trošku pokreće najmutniji projekat u svjetskoj istoriji budžeta ikada – popunjavanje “udarnih rupa”.
Zgrada u kojoj stanuje Ismet Mešić: Za fasadu izdvojene zgrade iz Budžeta općine Kalesija
Kalesijski “slatki grijeh”
Evo šta nam piše jedan čitalac: “Draga redakcijo Novog Zemana, Kalesija će narednih dana ući u centar svjetske pažnje kad zločesti sajt Vikiliks objavi najnoviju tajnu prepisku najviših američkih političara. Ključna poruka glasi: Ako je Klinton-ovca Hilari uspjela zadržati popularnost i nakon otkrivanja da je kao državni sekretar SAD-a preko privatnih mejlova nešto muljala o državnim tajnama, neće joj to uspjeti kad se obznani njen kalesijski ‘slatki grijeh’.
Navodno je Hilari oštro zamjerila Baraku Obami da joj u predvečerje predsjedničkih izbora slabo pomaže oko logistike, pa nema s čim narodu na oči. A što se kaže – i caru je hedija mila, pa i Amerikancima. Dala je i konkretnu ideju:
‘Znaš li ti, Barače, da je Halil Jahić preko one kilave većine u Općinskom vijeću uspio da Ismetu Mešiću namakne stotine hiljade maraka za kupovinu glasova, izmišljajući desetine udarnih rupa po sokacima onih nekoliko jadnih kalesijskih sela?! Hoću da i ti preko Kongresa hitno napraviš rebalans budžeta i da mi tamo uglaviš milione udarnih rupa po Aljasci i drugim našim beskrajnim pustahijama, gdje inspekcije ne mogu čačkati, jer bi im trebao onaj Ber Grils za preživljavanje”.
Oktobarska “čestitka”
Naravno, ovo je samo jedna od brojnih šala od muke naših čitalaca, ogorčenih građana općine Kalesija, a na račun aši ćare mutljavina preko nedavno rebalansiranog budžeta za predizborne namjere SDA i satelitskih strančica. Mi se najsrdačnije zahvaljujemo na dosjetkama koje smo citirali, jer kad ne možemo očekivati od nadležnih institucija sistema da se pozabave ovim harčenjem narodnih para u sumnjive svrhe, onda nam bar ostaje humor i cinizam kao jedini lijek i odušak za sve što nam prave vlastodršci pokušavajući to vječno ostati. Ostaje nam, naravno, i oktobar da im za sve “čestitamo”.
Evo, vidite ovu Mešićevu zgradu, pored magistralnog puta: Godinama su tu prolaznici iz cijele BiH i šire zastajali i umirali od smijeha najprije onom “ostrvu” na fasadi, jer je bilo “preskočeno” nekoliko stanova čiji vlasnici nisu učestvovali u investiciji, a zatim urvinama od cijele fasade, uzrokovanim tim ostrvom i očajnim kvalitetom radova.
Raniji i sadašnji izgled zgrade
Boga mi, sada isti prolaznici zastaju kod Mešićeve zgrade i čude se čudu neviđenom: Juče bio užas, a danas pravo naglancana zgrada! U čemu je tajna?! Ne znaju da je pozadina ovog Mešićevog graditeljskog “poduhvata” u narodnim parama uloženim u ličnu korist, jer vjerovatno nisu pažljivi pratioci ovdašnjih predizbornih trikova, kao što to oni iz Hilarkinog izbornog štaba jesu. Da su tako efikasno realizovani projekti od opšteg interesa, gdje bi Kalesiji bio kraj?!
Stručni saradnik za “rupe”
A one “udarne rupe” uistinu jesu jedinstven projekat. Smišljene su da se stotine hiljada maraka spiskaju, a da narod ništa – “ni za glavu ni za rep” ne može dokučiti. Kao i sve ostalo što su isprojektovali Ismet Mešić i njegov nalogodavac – Halil jahić, predsjednik SDA Kalesija.
Počeli su sa samim Mešićevim zvanjem –“načelnik po ovlaštenju”. On je zvanično državni službenik – neki stručni saradnik, možda baš za “rupe”. A kad zatreba Jahiću za trošenje narodnih para – onda uzima načelničku potpisničku moć. Ali, Mešić nipošto nije načelnik po odgovornosti za (ne)učinjeno. To bi trebalo da bude onaj izabrani, zvanični načelnik Nedžad Džafić, ali kako da bude odgovoran kad je na vječnom bolovanju.
Začarana ljepotica
Bar čovjek ima takav papir, mada, kako svjedoče prevareni birači, uživa u kućnom skrovištu poput neke začarane ljepotice iz bajki, masteći se mjesečno sa preko 3.000 maraka para uzetih od naroda kojeg je ostavio na milost i nemilost onom Jahićevom načelniku – Ismetu Mešiću, koji mjesečno “kasira” i više od toga. Niko ni za šta nije odgovoran, a svima im milina. Ti narode pucaj od muke!
Ali nisu ni, godinama izvarani, obični kalesijski smrtnici spremni da više ostanu robovi tih rasipnika. Tako saznajemo da su mještani onih sela, koja nisu u milosti kalesijskih vlastodržaca, organizovali timove posmatrača koji brižljivo snimaju sve rupe i rupice u selima i mahalama kojima su Jahić i Mešić naklonjeni. Sve se mapira, numeriše i obilježava.
Dosta!
Naime, dokučili su ljudi da se tim parama za “rupe”, kao nešto nemjerljivo i “bez dna”, pokušavaju “popeglati” neki talovi sa firmama koje su sasvim druge stvari započele raditi i prije donošenja rebalansa budžeta.
Zato sve glasnije poručuju da im je dosta mutljavina sa fasadama, rupama i svim ostalim što padne na pamet Jahićevoj kliki. A naročito im je preko glave misterioznih načelnika za potpise i načelnika-fikusa, svih tih prevaranata i halapljivaca koji su pojeli kalesijsku blisku prošlost i sadašnjost. Budućnost neće moći!
Vlada TK na posljednjoj sjednici dala je saglasnost za prijem 20 kadeta i 60 mlađih inspektora u Ministarstvo unutarnjih poslova TK. Konkurs će biti objavljen sredinm ovog mejseca, a njihovim zapošljavanjem bit će riješen već godinam prisutan nedostatk policijskih službenika.
“Nama trenutno po sistematizaciji kada je u pitanju uprava policije fali 164 ovlaštena policijska službenika, a s obzirom da je jedan veći broj službenika otišao u penziju, što u redovnu što u prijevremenu. Trenutno na akademiji imamo već 60 kadeta koje očekujemo da stignu krajem ove godine i naravno ovih 80. Konkursna porocedura za prijem novih 80 policijskih službenika će biti raspisana sredinom ovog mjeseca tako da očekujemo da tu konkursnu proceduru završimo do nove godine, da te kadete pošaljemo na akademiju, tako da njihov povratak očekujemo krajem 2017. godine. Time ćemo popuniti sve policjske stanice po sistematizaciji.”, istakao je Husein Topčagić, ministar unutrašnjih poslova TK.
Općinska organizacija SDP BiH Kalesija organizuje Programsko-promotivnu konvenciju koja će se održati u petak (5. augusta 2016.) sa početkom u 20h, u prostorijama Doma kulture u Raincima Gornjim.
Na konvenciji će biti predstavljen izborni program SDP-a za predstojeće izbore, ali i vizija rasta i razvoja općine Kalesija za naredni period.
Također, na konvenciji će biti predstavljen i kandidat za načelnika ispred SDP BiH Kalesija – dr. Muhamed Osmanović, kao i kandidati SDP-a za Općinsko vijeće Kalesija.
OO SDP BiH Kalesija ovim putem poziva sve članove, simpatizere te ostale građane naše općine da prisustvuju konvenciji.
Rak rana bosanskohercegovačkog društva je masovno zapošljavanje putem stranačkih i rodbinskih veza što je posebno vidljivo pred izbore. Sposobni i školovani kadrovi zato napuštaju BiH. Građani i nevladin sektor ne vide drugi način borbe protiv takvog zapošljavanja osim organiziranja javnih peticija koje bi, one koji su uspostavili sustav podobnih, makar trebale postiditi.
Proteklih mjeseci, a vjerojatno će tako biti sve do lokalnih izbora 2. oktobra, politički čelnici se nastoje pohvaliti povećanjem broja zaposlenih. Iako su te brojke veoma malene, gotovo beznačajne ipak je pitanje putem kojih natječaja su ljudi zaposleni i gdje. Jer u BiH doslovce je ozvaničeno pravilo prema kojem samo oni koji pripadaju vladajućim političkim strankama mogu do posla. To je za naš program potvrdila i Šemsa Balagić čije kćerke, iako fakultetski obrazovane, nikada nisu uspjele pronaći posao
„Ja nemam novca da im kupim posao tako da rade od danas do sutra, šta nađu da ne bi ovisile od moje penzije koja je 320 KM. Jedna kćerka je čuvala dijete kod jedne žene koja je zaposlena preko štele i onda od nje tražila ono što ni ona sama nije mogla ispuniti svom djetetu.”
Iako je dugi niz godina poznat način zapošljavanja u BiH, građani se sve manje bune protiv toga. Radije i sami pristaju biti dio korumpiranog sustava pa onda, ili daju novac za posao, ili postaju članovi političkih stranaka i pristaju na sve, često i na veoma niske uvjete. Ana Lučić iz Centra civilnih inicijativa kaže da još uvijek ima i onih građana koji se sami bore protiv podobnih.
„Postoji manji broj građana koji su uporni i koji su ušli u sudske sporove da bi dokazali da su upravu i da njima pripada mjesto u nekoj od institucija ako su bili najbolji među kandidatima. Tu je onda jedino problem što je proces dug, više je sudskih stepena, više žalbi tako da takvi sporovi znaju trajati i po dvije godine.“
U utorak su u Sarajevu Centri civilnih inicijativa organizirali potpisivanje peticije građana protiv zapošljavanja podobnih. Međutim, i sami građani se pribojavaju da ovakva peticija kao ni brojne slične do sada neće donijeti promjene.
Sociolog Srđan Vukadinović naglašava da je upravo podobnost dovela do masovnog odlaska intelektualaca iz BiH u zapadne zemlje. Tvrdi da se podobnost spustila i u obrazovni proces te da su na fakultetima dobri studenti zapostavljeni zbog loših ili prosječnih, odnosno da oni koji imaju veze vrlo lako dolaze do stipendija dok oni sposobni i vrijedni i tada ostaju zakinuti
„Sve to urušava jedno društvo jer obrazovanje je osnovni segment društva, a za obrazovanje se veže socio-ekonomsko postignuće. A kod nas oni dobri, kreativni kadrovi odlaze. Prilike dobivaju poluobrazovani, periferni kadrovi te ograničeni kadrovi koji su limitirani sa svojim mogućnostima. Ali od njih se ne može tražiti napredak i postignuće kakvo traži društvo 21. vijeka.“
Potaknuti politikom vladajućih stranaka te šutnjom oporbenih političkih lidera građani BiH ne vide više način kojim bi mogli mijenjati postojeće stanje. I onda odlaze na put koji ima samo jedan smjer.
„Zaprepašten sam nedavnom izjavom direktora Agencije za rad i zapošljavanje u kojoj je rekao da nisu posredovali u zapošljavanju 80 mladih ljudi u jednoj arapskoj avio kompaniji i da je to išlo privatnim putem, a zna se da je obaveza Agencije, odnosno države bila da posreduje. Ovdje je sve u funkciji jedne ili dvije političke stranke i sve je u funkciji ličnog dobitka“, kaže novinar Hajdar Arifagić.
Ovako urušen sustav više se ne može ni popraviti već jedino graditi novi. Tko će ga graditi ako mladi i sposobni ljudi napuste zemlju?
