Vijest o pogibiji radnika u maglajskoj fabrici za proizvodnju papira i papirnih proizvoda ponovo u prvi plan donosi pitanje o uslovima u kojima radnici rade.

Istražujući ovu oblast, dolazimo do podatka da se primjenjuju prijeratni zakoni, te da su kazne poslodavcima zapravo neefikasne. Dok su vijesti o pogibiji na radnim mjestima sve češće, rijetke nesreće doživjele su sudski epilog.

Radnici u građevinskom sektoru, obradi metala, šumarstvu i rudarstvu svoj hljeb zarađuju često radeći u nehumanim uslovima. Da su nerijetko izloženi nesrećama pokazuju ovi podaci. Broj nesreća je u porastu. Prošla godina je po broju teških povreda zaštite na radu, ali i smrtnih slučajeva rekordna. Dovoljan razlog da se situacija proglasi alarmantnom.

“Nažalost, mi se bavimo zaštitom na radu kada se dese ovakve i slične situacije, kada se dese smrtni slučajevi naročito u građevinarstvu gdje su oni vrlo česti, a u pauzama se malo ili nimalo bavimo zaštitom na radu i problemima poslodavaca i radnika“, rekla je Lejla Ćatić, predsjednica Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH.

Dok tehnologija napreduje, Zakon o zaštiti na radu FBiH zapravo ne postoji. Onaj koji se trenutno sprovodi na terenu je iz 1990. godine i teško je primjenjiv u pogledu kaznenih odredbi koje su izražene u dinarima. Sankcije za nepoštivanje propisa zaštite na radu su zabrane, davanje rokova za otkalanjanje nedostataka, a ukoliko se rokovi ne ispoštuju onda inspektori djeluje prekršajno, za šta je neophodno posegnuti za drugim, prekršajnim zakonskim normama.

“Osnovni problem mislim da je nedostatak ovog dijela u zakonodavstvu, dakle kaznene odredbe, a drugi dio bi bili teški uslovi poslovanja, jer ovo o čemu mi govorimo, a to je zaštita na radu, iziskuje izdvajanja“, rekao je Muhamed Pašukanović, glavni federalni inspektor rada.

U firmama koje zapošljavaju stotine, pa i hiljade radnika izdvajanja za zaštitnu opremu i sigurnije tehnologije obično su na zadnjem mjestu. Očit primjer nalazimo nekoliko metara pod zemljom. Vijesti o pogibiji rudara često pune crne hronike.

Do odgovornih istraga teško dovodi. U posljednje tri godine, samo u zeničkim rudnicima zabilježeno je nekoliko nesreća sa smrtnim posljedicama. Za nesreće u rudnicima Raspotočje, Begići i Stara jama istrage se i dalje vode, ali bez podignute optužnice.

U Kantonalnom tužilaštvu vode se tri krivična predmeta vezano za navedene tri rudarske nesreće. U navedenim predmetima poduzimaju se određene istražne radnje, nakon čega će biti donesene odgovarajuće tužilačke odluke.

Izgradnja saobraćajnica, građevinske skele, ali i proizvodni pogoni u fabrikama često su mjesta nesreća. U toku je istraga o pogibiji jednog, i nekoliko povrijeđenih radnika u fabrici Natron-Hayat u Maglaju ove sedmice. Jedna od rijetkih koja je dobila sudski epilog je nesreća na objektu u sarajevskom naselju Marijin dvor.

Nakon prošlogodišnje nesreće, kada su radeći na skeli ovog objekta poginula dva radnika, Kantonalno tužilaštvo je protiv četiri osobe podiglo optužnicu, jednoj koja je izvodila, i drugoj koja je nadzirala radove, Tužilaštvo Kantona je podiglo optužnice za krivičnog djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, te Nepropisno i nepravilno izvođenje građevinskih radova. Sud je nakon potvrđivanja optužnice, u oktobru je počelo suđenje, sudski proces je u toku.

Loša i zastarjela zakonska regulativa, kazne rijetke, obično bez sudskog postupka. Interne pravilnike svako na svoj način provodi ili ne provodi, a za radnčku koru hljeba obično važi valuta – šuti i radi.

(N1/ NKP.ba)

Zemljotres jačine 4,3 stepena Richterove skale potresao je noćas nešto iza ponoći okolinu Sarajeva. Prema podacima Euromediteranskog centra za seizomologiju (EMSC), zemljotres je zabilježen u 0.38 sati.

Epicentar zemljotresa registrovan je na udaljenosti 39 kilometara istočno od Sarajeva, tačnije u okolini Pala, na dubini od 10 kilometara.
Zemljotres je bio izrazito osjetan, trajao je nekoliko sekundi i spada u kategoriju IV makroseizmičkog intenziteta.

Podrhtavanje tla osjetili su i stanovnici Sarajeva i okoline.

Potres ove jačine može izazvati oštećenja na starim i slabije građenim objektima i većina stanovništva ga osjeća.

(NKP.ba)

Ukupan broj oglasa za posao za prvih pola godine veći je za pet posto u odnosu na isti period prošle godine, rezultati su polugodišnje analize tržišta rada portala Posao.ba.

Od početka godine na portalu Posao.ba objavljeno je 5.236 oglasa, u okviru kojih je oglašeno 11.305 radnih pozicija, što je za 6.59 posto više u odnosu na prva dva kvartala 2015. godine.

Broj prijava na svim oglasima u prva dva kvartala iznosio je 158.053, dok su za isti period prošle godine poslodavci zaprimili ukupno 148.522 prijave.

O tome da potražnja za bh. radnicima za rad u inostranstvu ne opada, govori i podatak da je u samo prvih pola godine za rad u inostranstvu objavljeno 449 oglasa za posao.

Gdje je najveća ponuda poslova u BiH?

Najveći broj oglasa za posao se i ove godine odnosio na područje Sarajeva (30.6 posto), a zatim od većih gradova slijede Banja Luka (9 posto), Mostar (5.7 posto) i Tuzla (4.7 posto).

Koje kategorije poslova su bile najtraženije?

Poslodavci su u prvoj polovini 2016. godine najveći broj oglasa objavili u sljedećim kategorijama:

Komercijala – Prodaja 28.5 posto
Informatika – Software 5.9 posto
Menadžment i upravljanje – 5.9 posto
Ugostiteljstvo 5.0 posto
Ekonomija i finansije 5.0 posto
Elektrotehnika – Mašinstvo 4.8 posto
Administrativne i slične usluge 4.8 posto
Zanatske usluge 4.2 posto
Proizvodnja 3.8 posto
Transport – Skladištenje i logistika 3.6 posto
S kojim zanimanjima brže do posla?

Deficitarne kategorije poslova za koje je ponuda poslova bila veća od potražnje su:

Zdravstvo
Zanatske usluge
Informatika – Hardware
Turizam Informatika – Software
Elektrotehnika – Mašinstvo
Telekomunikacije
Policija – Zaštitarske usluge
Energetika i rudarstvo
Građevinarstvo

U suficitarne kategorije spadaju zanimanja iz sljedećih oblasti:

Računovodstvo – Revizija
Administrativne i slične usluge
Menadžment i upravljanje
Ekonomija, bankarstvo i finansije
Marketing – PR
Komercijala – Prodaja
Transport – Skladištenje i logistika
Ugostiteljstvo
Proizvodnja