Page 2125

Prošle su 32 godine od XIV Zimskih olimpijskih igara – najblistavijeg trenutka u historiji BiH

0

Na današnji dan (8.februara) prije 32 godine počele su XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Grad na Miljacki dobio je organizaciju ispred japanskog Sappora i švedskog Geteborga.

olimpijad sarajevo 1984

Ime grada koji će biti domaćin Igara ‘84 objavljeno je 18. maja 1978. na sjednici MOK-a u drevnoj Atini. Od tada Sarajevo se okrenulo svijetu, a svijet Sarajevu. Veliku čast da saopći ovu radosnu vijesti imao je poznati bh. sportski novinar Nikola Bilić.

Pet Besford: Sarajevo će vas dočekati široka i iskrena srca

Kako je došlo do kandidature? Sedamdesetih godina grupa zaljubljenika u zimske sportove, gledajući prirodno bogatstvo koje okružuje grad, dolazi na ideju o organizaciji olimpijskih igara. Deset godina provjeravan je svaki detalj ogromnog projekta, deset godina pažljivo su vršene procjene stručnih i materijalnih mogućnosti, da bi 14. oktobra 1977. godine bila saopćena vijest – Sarajevo se kandiduje za organizaciju olimpijskih igara 1984. godine.

Pored tadašnje Jugoslavije i Sarajeva kandidovali su se još Švedska, Japan, tadašnja Čehoslovačka i Francuska. Prvo su odustali Francuzi i Čehoslovaci pa je ostala borba tri države i njhovih gradova. Hiljade članaka napisano je o kandidaturama za organizaciju OI. Još se pamti kako je pred odluku u Atini poznata engleska novinarka Pet Besford napisala: “Ukoliko se opredijelite za Saporo, Japanci će vam ponuditi avion da skoknete do Tokija. Ako se opredijelite za Geteborg, Šveđani će vam omogućiti da vidite fjordove i ledene sante. Ako vaš izbor budu Jugoslavija i Sarajevo, dočekat će vas široka i iskrena srca, toplo, ljudski, sa svojim planinama i snježnim terenima…“.

Kandidaturu su u Atini branili Ante Sučić i Aleksandar Trumić. U prvom krugu Saporo je dobio 33, Sarajevo 31, a Geteborg 10 glasova. Jedan glasački listić bio je nevažeći. U drugom krugu Sarajevo je dobilo 39, a Saporo 36 glasova. Na taj način Jugoslavija i grad podno Trebevića dobili su organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. godine. I odmah se krenulo na posao. Pet godina užurbano se radilo i gradilo. Uloženi su ogromni napori kako bi sportisti na igrama imali optimalne uslove za takmičenje.

Svi smo bili ponosni

Bajka u gradu na Miljacki trajala je od 8. do 19. februara. Olimpijada za vlast tadašnje Jugoslavije bila je sjajna prilika da državu predstave u najboljem mogućem svjetlu i u tom nastojanju nije ih poremetila ni velika ekonomska kriza koja je SFRJ pogodila početkom 1980-ih. Dakako, potrošena su velika sredstva, te sagrađen veliki broj impozantnih građevina i ostale infrastrukture. U tome su vlasti imale podršku Sarajlija, a već prije samog održavanja su Igre dovele do povećanja interesa za zimske sportove. Kada je Sanda Dubravčić zapalila olimpijski plamen, a tadašnji gradonačelnik Sarajeva Uglješa Uzelac zamahnuo olimpijskom zastavom na najvećem bh. stadionu – svi smo bili ponosni.

“Paljenje olimpijskog plamena na Koševu za mene predstavlja jednu ogromnu čast i malo je ljudi u sportskim krugovima koji se mogu tim pohvaliti. Bio je to jedinstven trenutak – pun olimpijskog duha i veselja. Sarajevo je živjelo za Zimske olimpijske igre, to se moglo vidjeti na svakom koraku, ljudi su bili topli, srdačni i odlični domaćini“, istakla je u jednom od intervjua za Klix.ba Sanda Dubravčić.

Na Igrama je učestvovalo 1.272 sportista iz 49 zemalja, a sa ZOI je izvještavalo više od 4.500 novinara. U programu Olimpijskih igara tada je bilo alpsko skijanje, bob i sankanje, hokej i umjetničko klizanje, biatlon, nordijsko skijanje i skokovi. Na OI ‘84. učestvovalo je 49 nacionalnih olimpijskih komiteta, odnosno više od 2.500 učesnika.

Poznata je priča da je nakon mjeseci bez snijega u noći između 7. i 8. februara, nakon što je najbolja jugoslavenska klizačica Sandra Dubravčić tačno u 15:44 sati (7. februara) upalila olimpijski plamen na stadionu Koševo, pao snijeg.

Bojan Križaj: Bilo je divno tih dana

Sarajevo je ostalo u lijepom sjećanju posebno britanskom paru u umjetničkom klizanju Jayne Torvill i Christopheru Deanu, kako zbog zlatne medalje, tako i zbog interesovanja koje su izazvali svojim nastupima. Ipak, prema mišljenju mnogih, najveća zvijezda olimpijade bila je njemačka “snježna kraljica” Katarina Witt, koju je nastup u sarajevskoj Zetri učinio jednom od najslavnijih sportistkinja krajem prošlog vijeka.

Jure Franko je na ovim olimpijskim igrama osvojio srebrenu medalju u veleslalomu, prvu koju je Jugoslavija dobila na zimskoj olimpijadi. U to vrijeme nastala je čuvena navijačka pjesma – “Volimo Jureka više od bureka”.

“Pamtim da nisam bio u super formi i to se odrazilo na rezultate. Sve u svemu, kao ekipa smo postigli odličan rezultat s medaljom Jure Franka. S Borisom Strelom bili smo u vrhu, ja sam bio sedmi u slalomu, deveti u veleslalomu. To je bio ekipni uspjeh za divljenje. No, ja nisam bio zadovoljan. Težio sam da osvojim medalju, ali nije išlo. Olimpijske igre kod kuće uvijek su san nekog sportiste. Nama se desilo da smo uživali kući sa simpatijama svih gledatelja. Bilo ih je puno koji su nas bodrili. Bilo je divno tih dana”, kazao je u nedavnom intervjuu za Klix.ba Bojan Križaj.

Interesantno je bilo i na hokejaškim utakmicama koje su privlačile veliku pozornost gledatelja. Zimske olimpijske igre održane 1984. godine često se smatraju najblistavijim trenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Najuspješnije države bile su tadašnja Istočna Njemačka (9 zlatnih, 9 srebrenih i 6 bronzanih medalja) i nekadašnji SSSR (6 zlatnih, 10 srebrenih i 9 bronzanih medalja).

Pamtit će se to još dugo, dugo…

.
(KLIX/ NKP.ba)

Završile fakultete ali nisu pronašle posao u struci: Sestre Rahmanović iz kalesijskog naselja Memići izvor zarade našle u izradi ukrasnih predmeta

0
sestre rahmanovic mevla i hasmira dekupaz
Mevla i Hasmira Rahmanović: Zadovoljne prodajom iako su početnice

Sestre Mevla (24) i Hasmira Rahmanović (30) iz kalesijskog naselja Memići bave se već šest mjeseci dekupažom i izradom predmeta od drveta. Iako su, kažu, početnice u ovom poslu, ističu da prodaja ide veoma dobro, a planiraju proširiti kako proizvodnju, tako i tržište.

Ugodno i korisno

– Kao i sve žene, i mi se trudimo da svoj dom učinimo ljepšim i toplijim mjestom za život. Tako smo i došle na ideju. Kada su ljudi vidjeli čime se bavimo i kako to izgleda, krenule su i prve narudžbe – govore sestre Rahmanović.

Dodaju da izrada ukrasnih predmeta za njih predstavlja spoj ugodnog s korisnim.

Najčešće izrađuju tacne
Najčešće izrađuju tacne

– Ovo je jedinstven način da radimo ono što volimo, a istovremeno i da nešto zaradimo. Obje smo završile fakultet, Hasmira Prirodno-matematički, a ja Pravni. Vidjevši da nije lako pronaći posao u struci, okrenule smo se drugom izvoru zarade. Tako smo, umjesto da padamo u depresiju i budemo vječno nezadovoljne, odlučile da same napravimo promjenu u svom životu – kaže Mevla.

Ističu da čovjek radom i upornošću može postići mnogo.

– Vjerujemo da će naš rad, vrijeme i ljubav koju utkamo u predmete koje obrađujemo, dovesti do velikih rezultata – ističe Mevla. Kako kaže, najčešće izrađuju tacne i ostalo posuđe koje se svakodnevno koristi u domaćinstvu.

Ogledalo ukrašeno dekupaž tehnikom
Ogledalo ukrašeno dekupaž tehnikom

Mnogo truda

– Izrađujemo ukrasne kutije, sehare, levhe, kutije za knjige, albume… Svaki predmet zahtijeva mnogo truda i rada, ali kada nešto volite, nije teško. Obično nam je za izradu predmeta potrebno od tri do pet sati, a nekada i cijeli dan. Materijal za obradu uglavnom pronalazimo u Tuzli, a nešto naručujemo i putem interneta – kažu one.

Prodaja putem interneta

– Kako smo nove u ovom poslu, još nemamo dovoljno široko tržište na koje bismo plasirale svoje proizvode, ali učešćem na sajmovima radimo na tome da se što više ljudi upozna s onim čime se bavimo. Sve što napravimo, uglavnom prodajemo putem interneta, a dobit koristimo za daljnje napredovanje – kažu sestre.

 

.
(Avaz/ NKP.ba)

Omladinci iz Međeđe kod Sapne osnovali Airsoft klub “Oluja”: Druženje ljubitelja adrenalina i vojne simulacije

0

OLUJA airsoft klub mededa 01

Gledajući neaktivnu situaciju mladih u Općini Sapna, grupa omladinaca iz Međeđe je došla na ideju da osnuje airsoft klub. Na ideju su došli kada su pročitali jedan zanimljiv članak na internetu o airsoft klubu „Crna Munja“ iz Cazina. Ono što im je privuklo pažnju jesu vojna oprema sa simulacijama pravog naoružanja.

„Smatrali smo da bi ovaj sport mogao privući mlade i malo ih odvojiti od interneta i nezdravog života. Priroda, adrenalin, lijepo druženje jesu stvari koje karakterišu ovaj sport“, rekao nam je jedan od članova kluba.

Klub ima deset članova. Počeli su prvo sa prikupljanjem potrebne dokumentacije i nakon malo dužeg vremenskog perioda, dobili su Rješenje o upisu u sudski registar pa od 3. marta 2015. godine zvanično postoje kao klub.

oluja airsoft klub 01

Naziv kluba je airsoft klub Oluja.
Zašto Oluja? Poznato je da je MZ Međeđa prepoznatljiva po ekipi malonogometnoj ekipi „Oluja“ koja učestvuje na gotovo svim turnirima i ostvaruje zapažene rezultate. Tako su se i ovi mladi momci odlučili da klub nazovu općepoznatim imenom da bi ljudi odmah znali odakle dolaze.

S obzirom da je ovaj sport identičan ratnim dejstvima i operacijama uz plastične puške, vojnu opremu, igranje po šumskim terenima klub ima amblem koji podsjeća na onaj koji je imala 206. viteška brigada tokom rata. Pored bavljenja airsoftom i učešća na turnirima klub ima za cilj da se bavi očuvanjem prirode, šuma, rijeka, jezera, organizovanjem raznih sportskih, humanitarnih i kulturnih događaja, zatim obilježavanjem značajnih datuma MZ Međeđa i Opštine Sapna.

Ovim putem pozivamo svu omladinu koja voli adrenalin, vojnu simulaciju, oružje, fino društvo, prirodu i sve ono koje karakteriše ovaj sport, da nam se pridruže. Također ovim putem pozivamo i sve one koji bi voljeli podržati ovaj klub da se jave nekim od članova airsoft kluba: Aldin Ahmetović (061/175-982), Semir Ahmetović (061/058-617), Semir Hodžić (066/321-697) ili na Facebook stranicu Airsoft klub Oluja.

oluja airsoft klub mededa 4
oluja airsoft klub mededa 3

.
(NKP.ba)

Iz ZZO TK-a pojasnili: Ovo su lica koju su oslobođena plaćanja zdravstvenih markica

0

markica zdravstveno 1

U vezi sa natpisima i informacijom koja je plasirana putem sredstava informisanja a koja se odnosi na uplatu premije osiguranja, Zavod zdravstvenog osiguranja TK-a se oglasio saopšenjem u kojem navode:

Članom 90. Zakona o zdravstvenom osiguranju (“Službene novine FBiH“ broj: 30/17, 7/02, 70/08 i 48/11) propisano je da se sredstva ličnog učešća osiguranih lica iz člana 80. ovog zakona mogu utvrditi za određene vidove korištenja zdravstvene zaštite na osnovu propisa koje donosi zakonodavno tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda osiguranja, javlja Tuzlainfo.

Skupština Tuzlanskog kantona kao zakonodavno tijelo na sjednici održanoj 28.02.2003. godine donijela je Odluku o neposrednom učešću osiguranih lica u troškovima korištenja zdravstvene zaštite na teritoriji Tuzlanskog kantona (”Službene novine TK” broj: 2/03) i ista je i dalje na snazi.

Parlament Federacije BiH je na sjednici od 19.03.2009. godine, usvojio Odluku o utvrđivanju Osnovnog paketa zdravstvenih prava, čiji sastavni dio je Odluka o maksimalnim iznosima neposrednog sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima pojedinih vidova zdravstvene zaštite (dalje: Odluka).

Nakon saznanja da je Parlament FBiH usvojio navedenu Odluku, predstavnici Zavoda su na sjednici Vlade TK od 03.12.2009. godine upoznali Vladu da je stupio na snagu Osnovni paket koji je propisao obavezu usklađivanja kantonalne Odluke o neposrednom učešću sa Odlukom o maksimalnim iznosima neposrednog sujedlovanja osiguranih osoba u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite.

Upravni odbor Zavoda je na sjednici od 14.10.2010. godine a na osnovu mišljenja Ministarstva zdravstva TK donio Odluku o utvrđivanju prijedloga Odluke o neposrednom učešću osiguranih lica koja je usklađena sa Odlukom o maksimalnim iznosima neposrednog sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima korištenja pojedinih vidova zdravstvene zaštite iz Osnovnog paketa.

Prijedlog navedene Odluke razmatran je na sjednici Skupštine TK održanoj 27.12.2010. godine i nakon održane sjednice i dalje je na snazi ostala Odluka iz 2003. godine.
Odredbama Odluke o neposrednom učešću osiguranih lica u troškovima korištenja zdravstvene zaštite na teritoriji Tuzlanskog kantona propisano je da su osigurana lica koja uplate godišnju premiju osiguranja oslobođena plaćanja neposrednog učešća u troškovima korištenja zdravstvene zaštite.

Osigurana lica koja ne izvrše uplatu premije osiguranja imaju pravo na korištenje zdravstvene zaštite, ali su obavezni snositi dio troškova prilikom korištenja iste saglasno Odluci o neposrednom učešću osiguranih lica u troškovima korištenja zdravstvene zaštite na teritoriji Tuzlanskog kantona.

Odredbama člana 9. stav 1. Odluke o neposrednom učešću osiguranih lica u troškovima korištenja zdravstvene zaštite na teritoriji Tuzlanskog kantona, koja je na snazi, propisano je da su od učešća u troškovima korištenja zdravstvene zaštite oslobođena lica koja koriste sljedeće vidove zdravstvene zaštite:

– Hitnu medicinsku pomoć uz odgovarajući prevoz,
– Pregled radi propisivanja lijekova hroničnim bolesnicima,
– Liječenje zaraznih bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju, uključujući i AIDS,
– Zdravstvena zaštita žena u vezi sa porođajem,
– Liječenje nefropatije,
– Liječenje malignih oboljenja i inzulo ovisnog dijabetesa,
– Provođenje obavezne imunizacije dječijih zaraznih oboljenja;

Navedena lica su oslobođena plaćanja troškova korištenja zdravstvene zaštite (participacije) za zdravstvene usluge navedene u članu 9. stav 1. Odluke bez obzira da li imaju ili nemaju uplaćenu premiju osiguranja za tekuću godinu – saopšteno je.

.
(NKP.ba)

‘Hidžab – moje pravo, moj izbor’: Više od 2.000 ljudi protestovalo u Sarajevu

0

Mirna šetnja, pod nazivom “Protestna šetnja za ljudska prava – Hidžab – moje pravo, moj izbor” počela je danas u Sarajevu okupljanjem na Baščaršiji, nakon čega je oko dvije hiljade ljudi sa transparentima prošetalo Ferhadijom do Trga djece Sarajeva.

hidzab protesti

Cilj okupljanja, koje je organiziralo Vijeće Koordinacije BNVO, kako je istaknuto, jeste ukazivanje na diskriminaciju i kršenje ljudskih prava odlukom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH o zabrani nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama.

– Danas uime svih slobodnih i mislećih ljudi protestujemo protiv predrasuda, marginalizacije, jednim glasom svih bh. patriota koji imaju ljudskost i dobrotu- kazala je Samra Velagić-Žunić, obraćajući se protestnicima okupljenima na Trgu djece Sarajeva.

Naglasila je da odluka VTSV-a predstavlja atak na temeljno ljudsko pravo i slobodu i to je svojevrstan vid diskriminacije nad muslimankom kojoj se na ovaj način uskraćuje pravo na posao, školovanje, jer „muslimanke pod hidžabom, koje završavaju pravni fakultet ne mogu dobiti posao u pravosudnim institucijama“.

– Odluka je diskriminatorska, njome se krše prava žena koje nose hidžab a ta prava su zagarantirana Konvencijom o ljudskim pravima – kazala je ona.

Smatra da treba reagirati, jer ta odluka može biti prepisana i na ostale segmente ljudske djelatnosti, na školstvo, zdravstvo, te na takav način će splet aktivnosti prava će se više kršiti.

hidzab protesti 3
hidzab protesti 2

Velagić-Žunić je podsjetila da “sloboda vjeroispovijesti je osnovno ljudsko pravo zagarantovano Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima”.

– Želimo na miran, dostojanstven i demokratski način ukazati na negativne posljedice takve odluke VSTV-a na osobe koje praktikuju vjeru a posebno žene muslimanke koje nose mahramu, koja nije vjerski simbol već dio identiteta i integriteta njene ličnosti – kazala je ona i dodala da se radni odnos treba na kriteriju kompetentnosti, profesionalnosti, znanja, a ne samog fizičkog izgleda

– Odluka VSTV-a treba biti povučena i mi nećemo stati na ovome, očekujemo zasjedanje i VSTVA i očitovanje po ovom pitanju, obzirom da je njihova odluka uznemirila javnost, planiramo da institucionalnim putem uticati da se opna promijeni – kazao je u izjavi za medije Esed Ivojević, sekretar Vijeća Koordinacije BNVO koja je organizirala današnji protest, a kojega je odobrilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Prema procjenama policajaca koji su osiguiravali skup, u protestima je učestvovalo oko 2.000 ljudi.

.
(NKP.ba)

Radnici “Livnice čelika” četrnaesti dan štrajkuju glađu: Od prije dva dana ne uzimaju ni vodu ni lijekove

0

radnici livnice celika strajk

Radnici “Livnice čelika” Tuzla nastavili su i danas štrajk glađu, tražeći da im bude isplaćena jedna plata i riješen radno-pravni status.

Radnici su počeli štrajk glađu 25. januara, a od prije dva dana ne uzimaju ni vodu ni lijekove.

Osamnaest radnika ne odustaje od svojih zahtjeva i sutra bi trebalo da odluče hoće li ponovo početi da uzimaju lijekove oni čije je zdravlje ugroženo.

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović posjetio je juče radnike i zamolio ih da prekinu pooštrene usove štrajka, te da počnu uzimati hranu, piće i lijekove, kako ne bi potpuno narušili svoje zgdravlje.

Radnici su rekli novinarima da ih za vrijeme trajanja štrajka glađu niko od nadležnih, osim gradonačelnika Tuzle, nije posjetio, niti ih je pitao kako su.

Radnici “Livnice čelika” ogorčeni su ovakvim postupkom vlasti i poručuju da će nastaviti štrajk glađu, jer je to jedini način borbe kojim nastoje da ostvare svoja prava, javili su mediji.

.
(SRNA/ NKP.ba)

Održano „Veče sa prijateljima“ u Tojšićima: Gosti iz Essena oduševili tojšićku publiku (FOTO)

0

Manifestacija pod nazivom „Veče sa prijateljima “ sinoć je u sali Osnovne škole u Tojšićima okupila dva kulturno umjetnička društva.

Veče sa prijateljima (3)

Folklor spaja ljude, a ples i pjesma ih nadahnjuju. Tako je oduvijek. Pjesma je ljudima oduvijek bila lijek, zabava, inspiracija, ljubav, razonoda… U ovom slučaju pjesma i ples okupili su mlade ljude, „Bisere“.

BKUD "Biseri" Essen
BKUD “Biseri” Essen

Kulturno-umjetničko društvo “Biser” Tojšići ugostilo je nove prijatelje BKUD “Biseri” iz Essena koji su svojim igrom oduševili publiku i pokazali zbog čega su cijenjeni, kako u Njemačkoj, tako i u Bosni i Hercegovini.

Veče sa prijateljima (5)

Publika je aplauzom nagrađivala nastupe, a sala je u jednom trenutku bila mala za sve one koji su željeli uživati u ovom koncertu.

Veče sa prijateljima (1)

Bio je to bogat i raznolik programski sadržaj kojeg su pripremili članovi BKUD-a „Biseri“ Essen iz Njemačke kao i domaćini, KUD „Biser“ Tojšići.

(NKP.ba)

Veče sa prijateljima (2)

Veče sa prijateljima (6)

Veče sa prijateljima (7)

Veče sa prijateljima (8)

Veče sa prijateljima (9)

Veče sa prijateljima (10)

Veče sa prijateljima (11)

Veče sa prijateljima (12)

Veče sa prijateljima (13)

Veče sa prijateljima (14)

Niko ne potiče rađanje: Da biste na novorođeno dijete dobili doplatak, morate dokazati da ste socijalni slučaj

0

bebe

Cijelu državu, pa i Srednjobosanski kanton, zahvatila je bijela kuga. Sve je manje djece, a sve više onih koji su ušli u treće životno doba. Čekaju se sistemska rješenja na nivou države, koja danas više izdvaja za, naprimjer, janjad ili kukuruz, nego za bebe. Ako imate stado ovaca, država vam za svako janje isplati poticaj od 35 maraka.

No, da biste na novorođeno dijete dobili doplatak, morate dokazati da ste socijalni slučaj. I onda vam država osigura tridesetak maraka mjesečno, koliko košta paket pelena. Za ostalo se snalazite. Stoga i ne čudi što natalitet drastično pada, pa se na ovom prostoru rađa dvostruko manje djece nego prije dvadesetak godina.

“Već smo došli na negativan priraštaj zbog čega se ova pojava i zove bijela kuga – imamo veći broj umrlih nego novorođenčadi”, napominje dr. Amra Mehmedbegović-Živanović, specijalista socijalne medicine u Zavodu za javno zdravstvo SBK-a.

Mladi sve češće kupuju kartu u jednom pravcu i potomke rađaju diljem svijeta. Oni koji ostanu nemaju posla i žive od roditeljskih penzija, a u to se formiranje porodice i rađanje ne mogu uklopiti. Stoga su u nekim općinama ovog kantona osigurali jednokratnu pomoć za neuposlene majke, dok je u Jajcu ona osigurana za svako novorođeno dijete.

“Budžetom je predviđeno 70.000 KM i mislimo da će biti dovoljno za broj djece koja će biti upisana u matične knjige. Ta pomoć iznosi 500 KM po svakom novorođenom djetetu”, pojašnjava jajački načelnik Edin Hozan.

Socijalni radnici svjesni su stanja u kojem živimo, ali isto tako i problema s kojima se suočavaju porodice s djecom, kojima bi država morala pomoći, a ne samo statistički suhoparno bilježiti stopu pada nataliteta.

“Gradimo nešto, potičemo, ali ono što je najvažnije – dijete, čovjek – to nam je na marginama. Možda je ovo simbolično, nedovoljno, ali je to prvi korak”, ističe direktor Centra za socijalni rad općine Travnik Bojan Domić.

A u svim državama postoje izračuni koliko na mjesečnom nivou treba osigurati djetetu, pa bi najbrža moguća mjera mogla biti da dječijim doplatkom budu obuhvaćena sva djeca, jer je to njihovo pravo. I da on ne bude milostinja. Jer u suprotnom, našoj će se djeci ovo pravo osiguravati u evropskim zemljama, a mi ćemo i dalje samo pričati o bijeloj kugi.

 

— VIDEO prilog Federalne televizije pogledajte OVDJE.

.
(FTV/ NKP.ba)

Planirano zapošljavanje više od 250 kadeta u policijske agencije BiH

0

policija kadeti

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o utvrđivanju Plana prijema kadeta u policijske agencije na nivou institucija Bosne i Hercegovine u 2016. godini.

Plan obuhvata prijem kadeta za činove policajca i mlađeg inspektora u Državnu agenciju za istrage i zaštitu, u Graničnu policiju BiH i u Direkciju za koordinaciju policijskih tijela BiH.

Prema dinamičkom planu, školovanje policajaca i mlađih inspektora počet će 2016. godine, a njihovo zapošljavanje planirano je krajem 2016. i u 2017. godini.

Školovanje i zapošljavanje više od 250 kadeta potrebno je zbog odlaska u penziju većeg broja policijskih službenika, migrantske krize i jačanja operativnosti policijskih agencija u borbi protiv terorizma, pranja novca, organiziranog kriminala, zloupotrebe droga i trgovine ljudima, čime bi se stvorile pretpostavke za realizaciju naloga i preporuka Evropske komisije u Procesu stabilizacije i pridruživanja, a samim tim i za realizaciju aktivnosti definiranih strategijama BiH.

.
(FENA/ NKP.ba)

U teškoj saobraćajnoj nesreći tri osobe poginule, više povrijeđenih: Vatrogasci rezali olupine smrskanih vozila kako bi izvukli povrijeđene

0

Sinoć (subota, 6.febbruara) oko 23 sata u mjestu Goliješnica između Žepča i Maglaja na magistralnom putu M-17 dogodila se saobraćajna nesreća gdje su tri osobe smrtno stradale.

saobracajka maglaj

U nesreći su učestvovala dva automobila i to Mercedes i Land Cruiser, austrijskih registarskih oznaka. U dežurnom Operativnom centru MUP-a ZDK za Klix.ba je potvrđeno da su smrtno stradale osobe iz Žepča, dok su povrijeđeni porijeklom iz Goražda, ali su bili u automobilu austrijskih registarskih oznaka.

“Nažalost, zbog jačine udara automobila tri osobe su smrtno stradale, dok su tri teže povrijeđene, među kojima je i jedna maloljetna osoba. Saobraćaj je na dionici gdje se nesreća dogodila bio obustavljen do u periodu od 23 do 5 sati”, istakli su iz MUP-a ZDK.

Stradale su osobe inicijala H.O. (1997) A.M. (1997) I M.N. (1996) godište.
Povrijeđene osobe nisu životno ugrožene.

saobracajka maglaj 1
saobracajka maglaj troje poginulih

Nezvanično, vozila su se direktno sudarila zbog preticanja, a zbog jačine udara intervenisali su i pripadnici vatrogasne jedinice koji su rezali olupine smrskanih vozila kako bi izvukli povrijeđene.

Među prvima u pomoć povrijeđenima su pritekli košarkaši KK Gradina iz Tešnja, koji su se vraćali sa utakmice, ali i ostali građani koji su se našli na mjestu nesreće.

Uviđaj su obavili pripadnici MUP-a ZDK, kojim je rukovodio dežurni kantonalni tužilac.

.
(Klix/ NKP.ba)