Page 2127

Porezna uprava FBiH: U jednom danu 206 inspekcijskih nadzora

0

federacija inspekcija

Porezna uprava Federacije BiH je u jednom danu 4. februara na prostoru Federacije BiH izvršila ukupno 206 inspekcijskih nadzora.

Ovaj put kontrolama su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju trgovinske, ugostiteljske djelatnosti, zanatske radnje i druge uslužne djelatnosti.

Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori su privremeno zapečatili 42 objekta u kojima je zatečeno 47 neprijavljenih radnika.

U toku inspekcijskog nadzora utvrđeno je da 21 objekat obavlja djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa.

Zbog utvrđenih nepravilnosti: zapošljavanje neprijavljenih radnika, rad bez odobrenja nadležnih organa i neevidentiranje prometa izdato je 98 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od više od 255 hiljada maraka.

Porezna uprava FBiH poziva porezne obveznike da izvršavaju svoje obaveze, a građane da uz punu diskreciju prijave nepoštivanje poreznih zakona, zapošljavanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa i druge koruptivne radnje, saopćeno je iz Porezne uprave FBiH.

.
(NKP.ba)

Članovi BKUD „Biseri“ iz Essena doputovali u Tuzlu (FOTO&VIDEO)

0

Biseri Essen aerodrom (1)

Danas oko 11 h na Međunarodni aerodrom Tuzla, Wizz Air kompanijom došli su gosti koncerta „Susret sa prijateljima“ u Tojšićima, članovi BKUD-a „Biseri“ iz Essena.

Oni će se sutra, subota ( 6.2.2016 ), u sali Osnovne škole zajedno sa domaćinom KUD-om „Biser“ Tojšići, održati zajednički koncert sa početkom u 18:00 sati.

Svojim dolaskom uveličajte ovu manifestaciju.

(NKP.ba)

Biseri Essen aerodrom (3)

Biseri Essen aerodrom (2)

Dvije godine od februarskih protesta u FBiH: Sve se promijenilo, ali na gore!

0

protesti Tuzla

Situacija je danas puno gora nego 2014. godine, zaključak je organizatora protesta i građana koji su u februaru te godine “zapalili” FBiH u nadi da će imati više radnih mjesta, bolje uslove školovanja, liječenja, života…

“Promijenile su se stvari, ali na gore. Ljudi su digli ruke od svega. Pronalaze načine da odu iz zemlje. Stariji koji ne mogu da ostvare svoja prava štrajkuju glađu javno, a većina je gladna i bez štrajka. Sve u svemu, gore je”, kaže Božo Tadić, penzioner iz Tuzle, odakle je 5. februara prije dvije godine krenula, kako su je tada nazivali, revolucija,  pišu Nezavisne novine.

Radnici propalih tuzlanskih firmi i nezaposleni izašli su na ulicu s nadom da će njihov podignuti glas neko konačno čuti i na njega reagovati. Ubrzo su se protesti proširili i na Sarajevo, Sanski Most, Mostar…

Ulice su bile prepune ljudi koji su tražili smjenu vlasti, radna mjesta, poštovanje…

Vlast se u nekim dijelovima FBiH i promijenila, ali ne i uslovi života.

“Za ove protekle dvije godine vlast je ojačala i ohrabrila se. Oni koji su pokušali nešto postići razjedinili su se i vlast je to iskoristila. Otupila je narodu oštrica. Sada vlast još više krade”, smatraAhmet Bajrić, tuzlanski fotograf.

Sakib Kopić, predsjednik Sindikata solidarnosti Tuzlanskog kantona, koji svake sedmice organizuje mirne radničke proteste, kaže da su sa sadašnjeg aspekta protesti bili uzaludni.

“Situacija je danas puno gora nego prije dvije godine. Pogledajte koliko nam mladih ljudi odlazi iz zemlje zbog toga što nema nikakvu perspektivu. Nisu za to krive samo vlasti, krivi su građani koji ćute i trpe ovu klasičnu diktaturu. Tako je bar u Tuzlanskom kantonu”, mišljenja je Kopić.

Ipak, od građanskog bunta koji se probudio 5. februara u Tuzli danas je ostalo malo. Većina građana koje smo juče pitali kako danas gledaju na proteste i da li bi sve ponovili, odgovarali su sa:

“Mene se to ne tiče” ili “Šta ja imam s tim?”. Drugi, koji su i željeli da o tome govore, nisu bili optimistični.

“Ljudi su pasivni, a svi smo u istim problemima – neko više, neko manje”, kazala je Amela Duraković, trgovkinja iz Tuzle.

Sarajevo je februara 2014. godine gorjelo. Kamenovana je i zapaljena zgrada Predsjedništva i Arhiva BiH, zapaljena zgrada Vlade KS i općine Centar. Hiljade građana pokucale su na vrata svih značajnijih institucija.

Politički analitičar Žarko Papić kaže da je BiH u socijalnom pogledu manje-više u istoj situaciji kao prije dvije godine.

“Može se čak govoriti o eventualnom pogoršavanju socijalne situacije. Istraživanja UN-a pokazuju da preko 600.000 građana BiH dnevno može da potroši samo između tri i pet KM. Dakle, i dalje je situacija neka vrsta socijalne bombe”, kaže on.

I analitičar Vehid Šehić smatra da je BiH na istom mjestu, te da su socijalni problemi danas i više izraženi. Kaže da vlasti nisu izvukle nikakvu pouku iz protesta. Analitičar Enver Kazaz kaže da se vlast potrudila da proteste pretvori u nasilničku manifestaciju iracionalnih građana.

Optužnice

Desetine osoba uhapšene su tokom nekoliko dana protesta.

Nihad Trnka osuđen je na godinu zatvora zbog paljenja zgrade Predsjedništva. Tužilaštvo u TK vodi istragu protiv osam osoba zbog paljenja zgrade Vlade i opštine.

Epiloga ovih procesa nema.

.
(NezavisneNovine/ NKP.ba)

U srijedu (10.februara) u posjeti općini Kalesija ministar razvoja i poduzetništva TK Nermin Hodžić

0

ministar nemrin hodzic posjeta kal

Ministar razvoja i poduzetništva Tuzlanskog kantona Nermin Hodžić i predsjednik Obrtničke komore Tuzlanskog kantona Željko Babić planiraju održati sastanke sa načelnicima općina Kalesija i Živinice u srijedu 10. februara.

Sastanak sa načelnikom Općine Kalesija planiran je za 11,00 sati a posjeta općini Živinice u 14,00 sati. Tema o kojoj će biti riječi tokom oba sastanka je obrtništvo kao vid samozapošljavanja.

.
(NKP.ba)

Općina Kalesija u 2016. planirala 50.000 KM za medijsko oglašavanje: Na vijećničko pitanje kome je dodijeljen novac u prošloj godini, načelnik “opravdao” 23.350 od 35.000 KM

0

opcina kalesija medijsko oglasavanje

Na 31. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Kalesija (24.decembra) usvojen je Budžet za 2016. godinu.
– Izvještaj sa ove sjednice možete pogledati OVDJE.

Stavka  za medijsko oglašavanje, odnosno precizno navedeno u budžetu “Usluge objave oglasa preko štampe, radia i televizije”  je u 2015. godini iznosila 35.000 KM, dok je prema planiranom budžetu za 2016. godinu ova stavka povećana za 15.000 KM, i iznosi 50.000 KM.

Vijećnik Armi Barčić
Vijećnik Armi Barčić

Amir Barčić (SDP) je postavio vijećničko pitanje; Koji mediji i koliko su dobili sredstava u 2015. godini, po kojim kriterijima, na koji način mediji apliciraju za sredstva planirana Budžetom i ko odlučuje o dodjeli budžetskih sredstava medijima?

Prije održavanja 32. redovne sjednice, prve u 2016. godini, vijećnicima su dostavljeni odgovori na postavljena pitanja na prethodnoj sjednici, među kojima i odgovor na pitanje vijećnika Barčića.

Pitanje sastoji od četiri dijela:
1.-  Koji mediji i koliko su dobili?
2. – Koji su kriteriji?
3. – Način na koji mediji apliciraju?
4. – Ko odlučuje o dodjeli budžetskih sredstava za medije?

U odgovoru koji je dostavljen medijima, koji poptisuje načelnik Nedžad Džafić, odgovoreno je samo na prvo pitanje “koji mediji i koliko su dobili”, dok je izostao odgovor za kriterije dodjele sredstava, način apliciranja medija, kao i o tome ko odlučuje o raspodjeli ovih sredstava.
Vijećnik Amir Barčić nije bio zadovoljan dostavljenim oodgovorm, te je zatražio da se prije naredne sjednice dostavi potpun odgovor na ovo pitanje.

– Za dva medija iz Kalesije 23.350 KM: Šta je sa preostalih 11.650 KM ?

Prema odgovoru načelnika Nedžada Džafića, “Radio Feral” je dobio 21.060,00 KM, dok je kalesijska televizija NTV dobila 2.290,00 KM.
Dakle, ukupno je dodijeljeno 23.350,00 KM.

U odgovoru nije navedeno šta je sa preostalih 11.650,00 KM, odnosno da li je taj novac potrošen, i ako jeste gdje je potrošen.
Tokom godine Općina Kalesija je obavila nekoliko Javnih poziva (Stipendije, Raspodjela sredstava za nevladine organizacije…), koji su bili objavljeni u dnevnoj štampi, ali nije navedeno koliko je potrošeno u te svrhe.

Da li će potpun odgovor biti dostavljen do naredne sjednice ostaje da se vidi.

– U 2016. godini povećano izdvajanje za medije

Izborna godina, pa i povećanje sredstava za medije – konstatovao je vijećnik Amir Barčić na sjednici Općinskog vijeća kada se rasprvljalo o Budžetu, koji je i usvojen.

Iako je povećanje ove stavke “zapalo za oko” svima koji su imali priliku pogledati planirani općinski Budžet za 2016. godinu, na samoj sjednici Barčić nije dobio odgovor, a u naknadnom pisanom odgovoru od načelnika nije dobio niti potpun odgovor kome su dodijeljena sredstva u 2015. godini.

Saznajemo da je jedan od razloga povećanja ove stavke i oglašavanje Izborne komisije, kao i raspisivanje Javnih poziva za nova zapošljavanja.

ODGOVOR mediji 2015.
odgovor vijenicima nacelnik
Koji su kriteriji za dodjelu ovih sredstava, način kako se aplicira i ko odlučuje o raspodjeli ovih sredstava?
Krajnji cilj medijskog oglašavanja jeste informisanje građana općine Kalesija, pa bi svakako jedan od kriterija trebao biti i koliko taj medijij zaista u praksi informiše javnost.

budzet mediji 2015 2016

.
(NKP.ba)

Međunarodni aerodrom Tuzla bilježi sve veći broj putnika: Berlin je jedna od mogućih novih avio linija

0

wizz air

Let na relaciji Beč-Tuzla-Beč u samo mjesec dana proizveo je velike gubitke Međunarodnom aerodromu Tuzla, ali i Montenegro Airlines-u, kompaniji koja je vršila prevoz putnika sa tuzlanskog aerodroma. Cijene karata maksimalno su komercijalizovane i kretale su se od 19 do 47 eura. No, unatoč relativno niskim cijenama, redovnim letovima, nakon samo mjesec dana donesena je odluka o privremenoj obustavi letova na ovoj avio liniji.
Razlozi za privremenu obustavu leta za Beč su ekonomske prirode, uglavnom slaba popunjenost letova, navodi Enver Jukanović, vršilac dužnosti direktora za marketing i razvoj Međunarodnog aerodroma Tuzla. Dodaje da će Međunarodni aerodrom Tuzla još jednom ispitati tržište, kvalitetnije marketinški nastupiti i eventualno pronaći povoljnijeg avio prijevoznika sa manjom letjelicom.

„Ovo privremeno obustavljanje linije Beč-Tuzla Beč neće bitno uticati na broj putnika, iako je nama značajan svaki putnik i želimo da budemo najkvalitetniji servis za putnike. Očekujemo i povećanje broja rotacija u ovoj godini od strane Wizz Aira na postojećim destinacijama.“, kazao je Enver Jukanović, v.d. izvršnog direktora za marketing i razvoj Međunarodnog aerodroma Tuzla.

Iz godine u godinu Međunarodni aerodrom Tuzla bilježi sve veći broj putnika. U 2013. godini aerodrom je prevezao oko 63.000 putnika, da bi u 2014.godini taj broj porastao na 151.000. U 2015. godini kroz tuzlanski aerodrom prošlo je 259 hiljada putnika, što je premašilo sva očekivanja. Uspostavljenjem novih linija u narednih pet godina na koliko je potpisan ugovor sa kompanijom Wizz Air, Međunarodni aerodrom Tuzla planira povećati broj letova, ali i linija.

Jedna od mogućih opcija je da se otvori Berlin, da se ponovo vrati na red letenja eventualno Oslo i da pokušamo razgovarati o otvaranju jedne od destinacija u Velikoj Britaniji, odnosno u Londonu.“, istakao je Jukanović.

Međunarodni aerodrom Tuzla prevozi putnike na ukupno osam destinacija u svijetu sa po nekoliko letova u toku sedmice. Ukoliko se ostvare planovi u ovoj godini, razvoj prateće infrastrukture u i oko aerodroma naredni je cilj menadžmenta. Konkretne aktivnosti su već započete, a vezane su za izgradnju prilaznih svjetala na pisti aerodroma, što bi Međunarodni aerodrom Tuzla svrstalo u red aerodroma sa kojih je sigurno uzlijetati i slijetati pod uslovima smanjene vidljivosti.

.
(RTV Slon/ NKP.ba)

Isplata penzija počinje danas

0

Penzije

Isplata penzija za januar, počet će danas, 5. februara 2016. godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda MIO/PIO.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o MIO/PIO, biti će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,816, što znači da iznosi najniže, zajamčene i najviše penzije ostaju nepromijenjeni. Najniža penzija iznosi 326,17 KM, zajamčena 434,90 KM, dok najviša penzija iznosi 2.174, 48 KM.

Penzije koje su ostvarene temeljem Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica, Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica te Zakona o službi u vojsci Federacije BiH, bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,485.

Penzije ostvarene temeljem Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca domovinskog rata bit će obračunate i isplaćene prema koeficijentu 1,00.

.
(NKP.ba)

Godišnjica masakra na Markalama: Poginulo 67 a ranjena 142 građanina Sarajeva

0

markale

Povodom 5. februara, Dana sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu od 1992. do 1995. godine, i 22. godišnjice stradanja građana Sarajeva na pijaci Markale u petak će biti održana komemorativna sjednica i položeno cvijeće, prenosi bh. novinska agencija Patria.

U Narodnom pozorištu sutra (05. februara, 2016. godine) u 10,30 sati bit će održana zajednička Komemorativna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo, Gradskog vijeća Sarajevo i općinskih vijeća s područja Kantona Sarajevo (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad, Ilidža, Vogošća, Ilijaš, Trnovo, Hadžići).

Nakon Komemorativne sjednice u 11,30 sati bit će održana ceremonija polaganja cvijeća na spomen obilježje na sarajevskoj pijaci Markale i odavanja počasti ubijenim građanima. Cvijeće će položiti predstavnici svih nivoa vlasti.

Na sarajevskoj pijaci Markale od agresorske granate prije 22. godine poginulo je 67, a teže i lakše ranjena 142 građanina Sarajeva.

Na pijaci Markale 05. februara, 1994. godine u 12,20 sati ubijeni su: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selma Kovač, Ibro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

.
(NKP.ba)

Minimalna satnica 8,50 eura: Najveći porast plata u Njemačkoj od 2008.

0

Plate u Nemačkoj su 2015. godine porasle 2,5 posto realno, odnosno prilagođene stopi inflacije, što je najveći skok u posljednjih osam godina.
radnici njemacka

Statistički zavod Njemačke (Destatis) je saopćio da su plate u toj zemlji porasle zahvaljujući prije svega niskom indeksu potrošačkih cijena.

“Prema preliminarnim kvartalnim podacima, indeks plata u Njemačkoj je realno porastao za 2,5 posto u 2015. godini, što je najbrže povećanje od kada je ovaj indeks počeo da se obračunava 2008. godine”, naveo je Destatis.

Nominalno, Nijemcima su plate prošle godine porasle 2,8 procenata, a inflacija je iznosila 0,3 posto. Iz Destatisa su kazali da još nisu kvantifikovali puni utjecaj garantovane minimalne zarade na indeks rasta plata.

Inače, Njemačka je uvela zakonsku minimalnu zaradu od 8,50 eura po satu od 1. januara 2015. godine. U skladu s očekivanjima analitičara, ekonomija Njemačke prošle godine je ostvarila rast od 1,7 posto, što je rekordno povećanje u protekle četiri godine.

Statistički zavod Njemačke (Destatis) je ovog mjeseca objavio preliminarni ekonomski izvještaj za prošlu godinu u kojem se navodi da je ostvareno povećanje bruto nacionalnog proizvoda (GDP) od 1,7 posto rekordno još od 2011. godine kada je taj rast iznosio 3,7 posto.

Povećanje potrošnje se smatra osnovnim pokretačem prošlogodišnjeg ekonomskog napretka u Njemačkoj, a drugi faktor uspjeha je dinamična vanjska trgovina.

Njemačka predstavlja lokomotivu kompletne evropske ekonomije, a prethodne tri godine ostvarila je ekonomski rast od 0,3, 0,4 i 1,6 posto. Detaljan izvještaj o ekonomskim pokazateljima za prošlu godinu Destatis će objaviti 23. februara ove godine.

.
(AA/ NKP.ba)

BiH 21. na listi najbolje hrane u Evropi: Poeni zbog višesatnih druženja uz kafu, minus zbog sličnosti turskoj kuhinji

0

Portal Business Week je sastavio listu od 48 država sa najboljom hranom u Evropi, a na toj listi se nalazi i Bosna i Hercegovina.

bosanska kafa

Na posljednjem, odnosno 48. mjestu se nalazi Vatikan koji ima samo jedan restoran, dok se na 46. mjestu nalazi Crna Gora. Naveli su kako je u toj zemlji poznata njihova Njeguška pršuta koju su ocijenili veoma ukusnom, ali i kako se tamo jede “ne tako ukusna” riblja supa.

32. mjesto zauzima Slovenija koja posjeduje tri vinske regije i domaći pršut (Kraški pršut). “Ako idete na Bledsko jezero, svi će ‘poludjeti’ ako ne budete probali Bled krem kolač u hotelu Park”, naveli su.

Na 30. mjestu se nalazi Srbija.

Na ovoj listi se nalazi i naša zemlja i to na 21. mjestu.
“Osim što ima najzabavnije ime u Evropi, BiH ima najhrabriju šoljicu kafe na kontinentu i društvenu kulturu rasprostranjenu oko nje”, naveli su.
“Bosanska kafa u šoljici je slična turskoj kafi, samljevena je sitnije od espresa, gusta je i bogata okusom. Susret prijatelja uz kafu traje satima. Zbog tako jedinstvenog načina druženja, BiH će dobiti poene. No, na bodovima gube na pečenoj janjetini, janjećim i goveđim kobasicama, sirnici i baklavi, koja je veoma ukusna ali i jako slična turskoj kuhinji”, piše na portalu Business Week.

Na sedmom mjestu se nalazi Hrvatska, dok prvo zauzima Italija. Za italijansku kuhinju su naveli kako je stoljećima zaštićena zbog baka koje su odbijale tuđe recepte osim svojih “jer je samo njihov nedjeljni umak najbolji”.

.
(NKP.ba)