Page 2140

Danas u BiH sunčan dan, a tokom večeri seočekuje i snijeg: Pogledajte vrmensku prognozu za narednih pet dana

0

zima snijeg

Tokom dana postepeno nablačenje sa zapada, sto će u večernjim satima u Bosni usloviti slab snijeg. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Dnevne temperature od -3 do 3, na jugu od 4 do 7 °C.

U nedjelju 24.01.2016., u Bosni pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U većem dijelu Bosne se očekuje snijeg. Na sjeverozapadu Bosne, uglavnom, bez padavina. Padavine slabog do umjerenog intenziteta. Jutarnje temperature od -5 do -1, na jugu od -1 do 4, a dnevne od 1 do 6, u Hercegovini i sjeverozapadnoj Bosni od 7 do 11 °C.

U ponedjeljak 25.01.2016., malo do umjereno oblačno i sunčano. U jutarnjim satima u centralnim i istočnim područjima Bosne je moguća magla. Jutarnje temperature od -6 do 0, na jugu od -2 do 2, a dnevne od 2 do 7, u Hercegovini i sjeverozapadnoj Bosni od 7 do 11 °C.

U utorak 26.01.2016, u Hercegovini, jugozapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne sunčao. U ostatku Bosne pretežno oblačno vrijeme sa slabom kišom u jutarnjim satima i dio prijepodneva. Jutarnje temperature od -2 do 2, na jugu od 2 do 5, a dnevne od 4 do 10, u Hercegovini i sjeverozapadnoj Bosni od 10 do 14 °C.

U srijedu 27.01.2016., jutro umjereno do pretežno oblačano vrijeme. U ostaku dana razvedravanje. Jutarnje temperature od -2 do 3, na jugu od 2 do 6, a dnevne od 9 do 15 °C.

.
(NKP.ba)

Objavljen novi broj časopisa Baština sjeveroistočne Bosne

0

JU Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, objavio je novi, sedmi po redu, broj časopisa Baština sjeveroistočne Bosne. Najnoviji broj je izašao na samom kraju 2015. godine, za 2014. godinu, a sada je, po našem običaju, prezentovan i javnosti.

1-1

Dostupan u elektronskoj formi na web stranici Zavoda, časopis na 345 stranica donosi ukupno 31 rad. Radovi su podijeljeni po kategorijama: prošlost, tradicija, naslijeđe – baština, prirodno naslijeđe, porodice i likovi zavičaja, prikazi – osvrti – recenzije i aktivnosti Zavoda.

Donosimo kompletan spisak autora i naziva njihovih radova – iz oblasti prošlosti za Baštinu sjeveroistočne Bosne ovaj puta su pisali: Ago Mujkanović, prof., čija tema nosi naziv Novootkriveni stećci u naselju Oraš Planje; zatim profesori Fahir Sukanović i Nasiha Mujčinović sa temom Osnivanje i razvoj osnovne škole u Humcima; mr. Jasmin Jajčević (Opismenjavanje u Tuzli 1945. – 1953. godina); mr. sc. Rusmir Djedović (Olovo krajem 19. stoljeća – urbano-geografske karakteristike); mr. sc. Rusmir Djedović i Samid Latifović, bachelor geografije (Historijsko-geografske karakteristike naselja Humci krajem 19. stoljeća); mr. Semir Hadžimusić (Stećci na području općine Lukavac).

Oblast tradicije sadrži sljedećih pet radova: prof. dr. Edhem Muftić, Aspekti i refleksije zavičaja; Edina Halilović-Šarić, ing. hem. teh., Tradicionalna bosanska hrana; Kim Burton, doktorant na Royal Holloway University of London, Local music from the world or world music from the local; a bosnian popular music and its significance at home and abroad; prof. dr. Mirsad Kunić, Mehmedalija Taletović, bachelor bos. jezika i književnosti, Usmene predaje na području naselja Velino Selo; Munir Kahrimanović, prof. i dr. sc. Jusuf Omerović, Običaji Bošnjaka oko zasnivanja porodice – Sapna i Okolina.

Treća oblast, naslijeđe – baština, donosi radove šest autora: Ekrem Sakić, prof., Hanovi u Kikačima; Elvir Selimović, prof., Upotreba kulturno-historijskog naslijeđa u nastavi historije-multiperspektivni pristup; Kimeta Buševac, prof., Jezik dnevnika Ahmeda Hamdi Aliefendića (1905. – 1930.); Majda Šutić i Elvedin Kovačević, aspolventi na odsjeku historije na Filozofskom fakultetu u Tuzli, Razgovor sa Rahmanom Šabanovićem – prilog usmenoj historiji Lukavca u Drugom svjetskom ratu; Maksida Kahrimanović, prof. i Mujo Čavalić, Čelićka čaršija; prof. dr. Nusret Mujagić, Kule sjeveroistočne Bosne kao specifičan oblik stanovanja i graditeljski podsticaj.

Prirodno naslijeđe: Aljoša Avdić, prof., Prirodno-geografske odlike naselja Prokosovići; dr. sc. Jasmina Kamberović, Kopovska jezera Tuzlanskog kantona; Mensur Zukić, prof., Osobenosti spoljašnje morfologije mozga kod deverike (Abramis brama) iz akumulacije Modrac; Mensur Zukić, Zaštita lokacija od biološkog značaja na području općine Srebrenik.

U kategoriji nazvanoj porodice i likovi zavičaja nalaze se dva rada: Munisa Kovačević, prof., Nuraga Softić – majstor umjetničke fotografije (1931. – 2015. godina); Nusret Duranović, dipl. ing. maš., Duranovići iz Srebrenika (1800. do danas), 1. dio.
Aktivnosti Zavoda: mr. sc. Almira Bećirović, Rad Zavoda na istraživačko-izdavačkom projektu Srebrenica do 2014. godine; Emil Mujkić, bachelor historije, Naučni skup Historija države i prava BiH – izazovi i perspektive (povodom pedeset godina naučnog i publicističkog rada prof. dr. Mustafe Imamovića); mr. Semir Hadžimusić, Kuća sjeveroistočne Bosne (izložba u Srebreniku i Tešnju).

Prikazi – osvrti – recenzije: Anđelina Sulejmanović, prof., Monumenta Srebrenica – istraživanja, dokumenti, svjedočenja, knjiga III, Srebrenica kroz minula stoljeća (prikaz); Elvir Selimović, prof., Osmansko osvajanje Bosanske kraljevine. Zbornik radova. (prikaz); Emil Mujkić, bachelor historije, Stanovništvo Tuholja – Historijska građa, knjiga I, Sakib Softić (prikaz); Munisa Kovačević, prof., Prikaz zbornika radova o vakufima; mr. Semir Hadžimusić, Stara džamija u Priluku, Suadin Staršević (prikaz).

Baština sjeveroistočne Bosne broj 7 možete pogledati klikom OVDJE!

(NKP.ba)

Rizahu Kariću uručeno priznanje Zlatni znak za 176 darovanja krvi

0

rizah karic darivanje krvi

U prostorijama Crvenog križa Federacije BiH generalni sekretar Namik Hodžić danas je uručio Zlatni znak za dobrovoljne davaoce krvi Rizahu Kariću.

Rizah Karić, uposlenik Elektroprivrede, krv je do sada darovao 176 puta, od čega je 50 puta darovao samo trombocite.

Dodjelom Zlatnog znaka, koji se dodjeljuje za 100 i više darivanja krvi, na simboličan način smo pokušali nagraditi ovo humano djelo, saopćio je Crveni križ Federacije Bosne i Hercegovine prenosi Klix.ba.

.
(NKP.ba)

Semir Musić sa ekipom Grasshoppersa na pripremama u Španiji: 45 minuta protiv Nijemaca dovoljno da opravda povjerenje trenera

0

semir music grasshoppers 2016

Kalesijac Semir Musić, član mlade reprezentacije BiH, je pred početak sezone 2015/2016 napustio BH Telecom Premijer ligu BiH i otišao u švicarski Grasshoppers.
Zbog administrativnih problema u jesenjem dijelu sezone nije imao pravo nastupa, a službeno je postao član Grasshoppersa polovinom decembra 2015. godine.
Uprkos administrativnim problemima italijan na klupi švicarskog kluba,Pierlugi Tami, je insistirao na dolasku mladog Musića.

semir music grasshoppers

Nakon službenog predstavljanja u Grasshoppersu, Semir Musić je dvije sedmice boravio u rodnoj Kalesiji, a posle Nove godine se vratio na pripreme.
Nakon kratkog boravka u Švicarskoj, ekipa Grasshoppersa je otputovala na pripreme u Španiju.

U španskoj Marbelli ekipa Grasshoppersa je odigrala pripremnu utakmicu protiv njemačkog Greuther Fürtha.
Član 2 Bundeslige je upisao pobjedu rezultatom 2:1.
Nijemci su izgledali kao uigranija ekipa, naročito u drugom poluvremenu kada su šansu dobili svi igrači.
Stekao se dojam da su igrači njemačke ekipe trenutno fizički spremniji, što i ne iznenađuje jer su sa pripremama počeli i nešto ranije.

Semir Musić je u ugru ušao na startu drugog poluvremena, i pružio sasvim soldinu partiju.
Iako je napadačka linija Grasshoppersa većim dijelom drugog drugog poluvremena bila u potpunosti odsječena, Musić je bio jedan od agilnijih igrača na terenu.
U polukontrama se sjajno otvarao na krilu, ali rezervisti u veznoj liniji nisu uputili niti jednu upotrebljivu dugu loptu za brzonogog mladog fudbalera, što svakako ne bi bio slučaj da su igri ostali prvotimci u veznoj liniji na čelu sa iskusnim Kallstromom.

– Utakmicu GrasshopperZürich – Greuther Fürth smo pratili LIVE STREAM, te smo “zabilježili” nekoliko zanimljivih trenutaka…grasshopper furth music semir 2

Prvenstvo Švicarske se nastavlja 6. februara kada će Grasshopper gostovati kod ekipe Young Boysa.
Nakon 18 utakmica ekipa iz Zuricha se nalazi na drugoj poziciji. Prvoplasirana ekipa Basela ima čak 10 bodova prednosti, a prioritet Grasshoppera će svakako biti da sačuva drugu poziciju koja garantuje kvalifikacije za Ligu prvaka.

Mladi Semir Musić je u sezoni 2014/2015 proglašen za najboljeg igrača Travnika, a proteklih mjeseci je mnogo radio na fizičkoj spremi.
Svakako da u nastavku sezone očekujemo i ligaške nastupe  za ekipu Grasshoppersa, a naredne sezone i u euro takmičenju, a zašto ne i u Ligi prvaka.

Podsjećamo, Musić je u dosadašnjjoj karijeri osim nastupa za U-17, U-19 i U-21 reprezentaciju BiH nosio dresove tuzlanske Slobode, Zviezhde iz Gradačca i Travnika, a boravio je i u kampu Manchester Citya i Galatasaraya.

.
(NKP.ba)

Kriza trese: Uvoz automobila prepolovljen, najtraženiji polovnjaci od 5.000 KM

0

parking oktobar kalesija (26)

Višegodišnji trend povećanja broja uvezenih polovnih vozila zaustavljen je lani, kada je, u odnosu na 2014. godinu, smanjen broj automobila koji je u BiH pristigao iz inostranstva. Ništa bolja situacija nije ni kada je riječ o novim četvorotočkašima, gdje je pad uvoza itekako osjetan, i od 2011. do prošle godine gotovo je propolovljen, ili, ako ćemo precizno, smanjen je za vrtoglavih 48 odsto, pišu Nezavisne novine.

Konkretno, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, lani smo dovezli 5.510, a četiri godine ranije čak 10.595 novih automobila. Istovremeno, od 2010. konstantno je rastao uvoz “polovnjaka”, sve do prošle godine, kada je zabilježen osjetan “rez”, a svi ovi podaci su, po svemu sudeći, posljedica teške ekonomske situacije u državi.

Po riječima ekonomista, situacija je i više nego jasna, s obzirom na to da su i korišteni automobili i oni koji tek treba da dobiju prvog vlasnika postali manje traženi. “Što se tiče novih vozila, uzrok pada uvoza je zapravo pad finansijske moći kako kod fizičkih lica, tako i kod firmi. Kada su u pitanju polovna vozila, mislim da je došlo do zasićenja, jer postoji ogroman lager ranije uvezenih vozila na tržištu, a građanima nedostaje novca da bi te automobile kupili”, smatra Miloš Todorović, član Udruženja ekonomista RS – SWOT.

Zaista, da problemi postoje kada je u pitanju stanje na tržištu automobila, ne poriču ni zaposleni na specijalizovanim portalima.Naime, da se negativan trend u ovoj oblasti blago osjeti i kada su potražnja i prodaja u pitanju, potvrđuje i Džejna S. Mekić, urednica portala Mobile.ba, koja ističe da su razlozi višestruki.”Mislim da je ranijih godina trend bio suprotan, to jeste uvoz je bio veći uzevši u obzir i same promjene u zakonu kada su polovna vozila u pitanju”, navela je Mekićeva.

Po njenim riječima, i dalje su tražena vozila iz “Volkswagenovog” programa, ali su tu i kupci koji uzimaju automobile marke peugeot, renault, citroen, opel i slično. Jedan od prodavaca iz oglasa s kojim smo razgovarali ne žali se na prodaju, ali i priznaje da je najlakše unovčiti automobile čija je cijena manja. “Najprodavanija su vozila vrijednosti oko pet hiljada maraka, eventualno koja hiljada više. Kada je riječ o kupcima, ne mogu da se požalim”, napominje taj trgovac.

A, prema podacima koje je “Nezavisnim” ustupila Uprava za indirektno oporezivanje BiH, prosječna cijena lani uvezenog “polovnjaka” iznosila je oko 6.050 maraka. Kada je riječ o novim uvezenim četvorotočkašima, prosječna cijena iznosila je oko 31.760 KM, pišu Nezavisne novine.

.
(NKP.ba)

Prijedlog Vlade FBiH: RTV taksu naplaćivat će kablovski operateri koje koristimo?

0

rtv preplata

Vlada FBiH danas je prema Vijeću ministara BiH pokrenula inicijativu za izmjenu Zakona o javnom RTV sistemu u Bosni i Hercegovini, u dijelu koji se odnosi na naplatu RTV takse.

Kako bi bila obezbijeđena finansijska stabilnost javnog RTV emitiranja u BiH, odnosno sva tri javna RTV servisa (Radiotelevizija Bosne i Hercegovine – BHRT, Radiotelevizija Federacije Bosne i Hercegovine ­ RTV RFBiH i Radiotelevizija Republike Srpske – RTRS), Federalna vlada predlaže da mjesečnu naknadu za RTV taksu naplaćuju korisnici dozvola za distribuciju audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija.

Korisnici dozvola za distribuciju bili bi Zakonom obavezani da plaćaju naknadu za RTV taksu prema broju svojih pretplatnika.

.
(NKP.ba)

Na njemačkom Zavodu za zapošljavanje 591.000 oglasa za radna mjesta

0

njemacka njemacka

Najtraženija zanimanja su bila ona na područjima transporta i prodaje.

U decembru 2015. godine na njemačkom Zavodu za zapošljavanje bilo je oglašeno 591.000 poslova, što je 93.000 više nego godinu prije, piše Poslovni.

Kako piše Croexpress, najtraženija zanimanja su bila ona na područjima transporta i prodaje, zbog praznične sezone. Nakon toga najtraženiji su električari.
Slijede mašinski i automobilski tehničari…

.
(NKP.ba)

Ipak nisu sve cigarete poskupjele: Pogledajte koje je ‘najisplativije’ kupovati

0

Cigarete-Ilustracija-01-IS

Od početka januara 2016. godine na snazi su nove cijene cigareta u Bosni i Hercegovini. U prosjeku, sve cigarete u pakovanju od 20 komada, poskupile su za 30 feninga po kutiji.

Poskupjelo je svima pa i cigarate iz Fabrike duhana Sarajevo.

Ipak, ovdje ima jedan izuzetak. Kutije cigareta čije pakovanje ima 18 komada umjesto 20, i dalje se prodaju po cijeni koja je bila na snazi prije poskupljenja. Takve su na primjer Aura Gold ili Aura Red loje koštaju 3,80 KM.

aura-cigarete

Praktično, kupovanje manjeg pakovanja je tako isplativije nego većeg. Jer, jedna cigareta u regularnom pakovanju Aure od 20 komada košta 21,5 feninga, dok ista cigareta u manjem pakovanju, od 18 komada, košta 21,11 feninga.

Prema informacijama uposlenika u trafikama, pokazalo se to kao odličan potez FDS.

.
(NKP.ba)

VIDEO: Voditelj prasnuo u smijeh nakon što se Fadil javio uživo u program

0

voditelj tv sa

Federalni premijer Fadil Novalić ovih je dana top tema na društvenim mrežama, a sve zbog svojih izjava u medijima. Novalić je dobio i svoj hashtag na mrežama; #FadileOprosti. Na Fadilov račun šali se i malo i veliko…

Tokom emisije uživo na TV Sarajevo gledateljima je ponuđena mogućnost da se jave u program i tako dobiju na poklon vrijednu knjigu, koju je promovisala njihova gošća u studiju.

Nije trebalo dugo čekati da se javi prvi gledatelj.
Predstavio se kao Fadil… Voditeljica Vanja Semić upitala je da nije možda Fadil Novalić, na što je njen kolega studiju Ajdin Čolić prasnuo u smijeh, i jednostavno se više nije mogao suzdržati…

.
(NKP.ba)

Kad država ne kupuje domaće: Umjesto tuzlanske, uvezeno 7.000 tona morske soli

0

tuzlanska solana

Jedini domaći proizvođač soli, tuzlanska Solana, na dva javna natječaja za isporuku soli za puteve u Federaciji BiH nije prošla.
Umjesto kvalitetne domaće, uvezeno je oko 7.000 tona hemijski nekvalitetne soli – kažu u ovoj fabrici.

Generalni direktor Solane Izudin Kapetanović navodi da su dobili objašnjenje da je uvozna morska so prošla na tenderima, jer je veće granulacije i navodno više odgovara zimskom održavanju puteva.-Mi smo naručili stručne analize koje su pokazale da naša so bolje otapa led na cestama, kao i da je hemijski mnogo čistija od uvozne – ističe Kapetanović.

Tvrdi da su tehnolozi dokazali da morska so ima tri posto vlage, a tuzlanska 0,1. Domaća so nema nikakvih štetnih primjesa, dok morska, kako je dodao, ima tri posto radioaktivnih sastojaka, cinka, olova i drugih nečistoća.-Kada se pospe na cestu morska so, vjetar odnese te nečistoće i na naše njive, ona odlazi s kišom u kanalizaciju i vodotokove. Možda naizgled tri posto nečistoća ne izgleda puno, ali na 100.000 tona to su tri tone nečistoća i materija štetnih po ljudsko zdravlje. Dalje, tuzlanska so za razliku od morske ne sadrži sulfat koji razara beton i nagriza čelične konstrukcije – naglašava Kapetanović.

Potcrtao je da Solana u Tuzli može zadovoljiti sve domaće potrebe za posipnim materijalom u zimskom periodu. Potrebe se procjenjuju na oko 60.000 tona, ovisno o tome je li zima oštra ili nije.Unatoč tome, Solana je za prošlu godinu ugovorila svega 12.048 tona ili četvrtinu svojih kapaciteta.-Najveći kupac je Direkcija za ceste Federacije BiH, koja je otkupila 3.650 tona soli za puteve. Nešto je uzelo preduzeće “Sarajevo putevi”, a ostalo su kupile općine i to su relativno male količine – navodi direktor Solane.

Kada bi se za ceste naručivala domaća so, korist bi bila veća za cijelu državu, pa i za kompanije koje proizvode so i slanu vodu, poput Solane, lukavačke Sode, Rudnika Soli “Tetima” i druge.
-Ovdje dolazimo do one famozne parole “kupujmo domaće”. Jedno se proklamuje, a drugo radi. Uvozna so se isporuči domaćim naručiocima, trgovci uzmu novac i ovdje ne ostavljaju ništa. Mi od svake prodate tone soli 90 posto sredstava ostavimo državi, njenim kompanijama, školstvu, zdravstvu i drugima – naglasio je Kapetanović. Poručuje da bilo kakvim uvozom robe, koje imamo u domaćoj proizvodnji, slabimo temelje države.

.
(FENA/ NKP.ba)