Na konkurs za najbolju priču za djecu i mlade Planjaxovo pero 2015. koju organizuju kompanije Planjax komerc i Planjax produkt, a u cilju popularizacije i afirmacije književnog stvaralaštva za mlade, pristiglo je trideset i dva književna rada.
Selektor Mirsad Bećirbašić imao je težak zadatak, te je umjesto tri prvoplasirana rada nagradio sedam.
Naime, prvu nagradu Zlatno Planjaxovo pero 2015 podjelili su Mehmed Đedović – za priču MRŠAVI JELEN i Adnadin Jašarević – VELIKA TEGARA. Srebreno Planjaxovo pero osvojili su Fahrudin Kučuk – ŠARENA PLANETA i Alija Aljoša Musić – KNJIGA O ZAVIČAJU, dok su Bronzano Planjaxovo pero osvojili Marija Fekete-Sullivan – MIRIS NADE, Ferida Hukić – NATJEČAJ U CVJETNOM KRAJU i Idriz Hodžić – JABUKA I STRŠLJENOVI.
Prema riječima Muamere Planjac, PR-a grupacije Planjax, organizator konkursa sa partner projektom BH Telecomom i sa laureatima nagrade, trećeg dana Međunarodnog sajma knjige, u Sarajevu će biti, promovisana knjiga u kojoj su zastupljene pristigle priče pod nazivom Heroj cvjetne livade.
Inače, konkurs za najbolju priču za djecu i mlade Planjaxovo pero 2016. čiji je ovogodišnji selector prof. de. Nedžad Ibrahimović, otvoren je do kraja ove godine. Svi zainteresovani svoje radove sa kratkom biografijom mogu slati na e-mail: planjaxovopero@gmail.com
Odgađanja lokalnih izbora definitivno neće biti i nema nikakvih šansi da se naprave radikalnije izmjene Izbornog zakona BiH, rečeno je nakon sjednice Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona koja je održana u četvrtak (21.januara).
Član ove radne grupe Lazar Prodanović izjavio je novinarima poslije sjednice u Sarajevu da će se izmjene Izbornog zakona uglavnom odnositi na tehničko poboljšanje Izbornog zakona i poboljšanje rada biračkih odbora.
– Nisam siguran da će nekih radikalnijih izmjena Izbornog zakona biti. Vjerujem da ćemo do sredine ili do kraja februara imati pripremljene izmjene Izbornog zakona kako bi mogle da budu usvojene u parlamentu BiH. Nema saglasnosti o nekim radikalnijim izmjenama Izbornog zakona, a nema ni o tome da se spoje lokalni i opšti izbori – rekao je Prodanović.
Prema njegovim riječima, lokalni izbori će biti sigurno održani, što SNSD-u i odgovara.
Prodanović je istakao da će mandati biti vlasnički i da, što se tiče izbornih listi, ne bi bilo dobro da se ide korak unazad.
– Ne postoji ni saglasnost o povećanju izbornog praga jer za to ne postoji konsenzus – rekao je Prodanović i dodao da za tu opciju nije SDA mada bi to kako konstatuje stabilizovalo političku scenu u BiH.
Prema njegovim riječima, predviđeno je da se poveća broj potpisa za duplo da bi neka stranka mogla da izađe na izbore.
Član Interresorne radne grupe Borjana Krišto rekla je novinarima da neće biti radikalnijih izmjena izbornog zakonodavstva, ali da su reforme Izbornog zakona neophodne.
– Treba sve učiniti da se sprovedu presude i u izbornom zakonodavstvu – rekla je Krišto i dodala da u ovom trenutku neće biti spajanja lokalnih i opštih izbora.
– To bi bilo racionalno, jeftinije i efikasnije, ali u Ustavu BiH piše da izbori treba da se održavaju svake četiri godine, naizmjenično opšti i lokalni. Dok se to u Ustavu BiH ne promijeni moramo raditi u skladu sa postojećim Ustavom i zakonodavstvom – rekla je Krišto.
Predsjednik Interresorne radne grupe Branko Petrić izjavio je novinarima da se o spajanju izbora govorilo više u medijima nego na Interresornoj radnoj grupi i da to pitanje na sjednicama uopšte nije otvarano.
– Nema konsenzusa ni kada je riječ o cenzusu, niti je iko postavljao pitanje eventualnog preskakanja ovog izbornog procesa – rekao je Petrić.
Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, Edin Ramić
Dok se u domaćoj javnosti najavljuju projekti u Srebrenici koji će biti realizovani novcem koji je donirala Vlada Srbije, u potpunoj sjeni je ostala činjenica da je Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, samo u prošloj godini u ovaj grad investiralo čak 1,6 miliona maraka.
Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica, Edin Ramić
Naime, dnevni list FAKTOR je došao do podataka o investicijama i ulaganjima ovog ministarstva, koje u kontinuitetu pomaže povratnike u entitet RS, a posebno u Srebrenici. Prema podacima koje Faktor posjeduje, kroz sektore djelovanja i usvojene programe rada, postignuti su zapaženi rezultati u održivom povratku, izgradnji infrastrukture u povratničkim sredinama, zapošljavanju i samozapošljavanju povratnika.
Tako je u toku 2015. godine Ministarstvo u Srebrenici realiziralo brojne projekte. Asfaltirane putne dionice u srebreničkim mjestima Rosulje, Žabakovice, Alimani, Rađenovići, Klotjevac, te vodovod u naselju Sućeska, čija je ukupna vrijednost 427.000 maraka.
-Ministarstvo svake godine ulaže značajna sredstva u Srebrenicu, koja u ovom trenutku ostvaruje vidljiv ekonomski napredak. Ovo Ministarstvo će i dalje investirati sredstva koja će se iz godine u godinu povećavati, jer naš cilj je stvoriti uvjete za održiv povratak raseljenih i izbjeglih osoba, te od Srebrenice napraviti regionalni privredni centar – kazao je za Faktor Edin Ramić, federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica.
Kada je u pitanju Srebrenica, pored infrastrukturnih ulaganja, za podršku projekata i izgradnju vjerskih objekata izdvojeno je 70.000 maraka, dok je za nabavku sadnica izdvojeno više od 10.000 KM.
Sa 396.000 maraka Ministarstvo je finansiralo zapošljavanje radnika u Srebrenici, zapošljavanje volontera pripravnika, ali i samozapošljavanje putem dodjele tovnih junadi i visokosteonih junica.
Velika podrška je data i za obnovu stambenih objekata po sistemu “ključ u ruke” i dodjelu građevinskog materijala. Ukupno je izdvojeno 423.000 KM. Sa više od 51.000 KM Ministarstvo je davalo podršku radu nevladinim organizacijama i udruženjima, stipendiralo 20 studenata, dodjeljivalo humanitarne pakete i jednokratne novčane pomoći.
Pored finansiranja asfaltiranja, izgradnje, donacija, stipendiranja i drugih izdvajanja, Ministarstvo je je sa 264.000 KM sufinansiralo i organizaciju kolektivne dženaze i ukopa žrtava genocida 11. jula u Potočarima. Uz to, data je podrška saniranju trase Marša mira, koja je bila uništena tokom klizišta.
Nakon šest decenija vjernici shvatili da njihova džamija nije pravilno okrenuta prema Kibli u Mekki i promijenili pravac okretanja pri klanjanju namaza.
Džamija Kakac u turskom gradu Kutahyi izgrađena je 1956. godine sredstvima dobrotvora, a vjernici su proteklih dana obavijestili imama džamije i zvaničnike Muftijstva da sumnjaju u pravilan položaj džamije.
Muslimani širom svijeta se pri klanjanju namaza okreću prema Kibli, odnosno prema Mekki, pa su i sve džamije okrenute u tom pravcu.
Muftija Yusuf Gul je naložio da se utvrdi da li su sumnje vjernika osnovane i ispostavilo se da su vjernici već 60 godina klanjali, a da pravac u kojem je džamija okrenuta odstupa za 69 stepeni od pravca Kible, javlja Anadolu Agency (AA).
– Utvrdili smo veliko odstupanje, ali vjernicima sam jasno kazao da se to na neki način mora popraviti, ali da ne brinu da su njihove dosadašnje molitve bile upitne, jer takva vrsta greške ne kvari namaz. Rušenje džamije ili njenih zidova bi u ovom trenutku izazvalo druge probleme, pa smo odlučili u džamiji iscrtati nove linije za redanje vjernika u namazu i problem smo za sada tako riješili – kazao je muftija Gul.
Imam džamije Mehmet Izbudak je kazao da su mnogi vjernici sada iznenađeni kada vide da se u namazu ne okreće u pravcu u kojem je džamija prvobitno izgrađena, ali svi razumiju da je tako ispravno postupati.
– Tokom namaza se sada okrećemo prema Kibli i tako ćemo i nastaviti. U narednim danima ćemo i imamsku poziciju minber premjestiti na mjesto na kojem bi trebala biti -kazao je Izbudak.
U Kalesiji je u u četvrtak (21.januara) održana prezentacija “Projekta razvoja ruralnog poslovanja” (Rular Bussines Development Project – RBDP).
Riječ je o projektu koji sprovodi Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, nakon što je zaključila Kreditni sporazum sa Međunarodnim fondom za za poljoprivredni razvoj (IFAD) i OPEC fondom za za međunarodni razvoj (OFID) u svrhu implementacije Projekta ruralnog poslovanja.
Projekat je nedavno proglašen efektivnim, te su se stekli uslovi za početak njegove implementacije u projektnim općinama.
Općina Kalesija je jedna od 27 općina u Federacije BiH gdje će se implementirati ovaj projekat.
Pored Ismeta Mešića, načelnika općine Kalesija po Ovlaštenju Nedžada Džafića, na prezentaciji u zgradi Općine Kalesija su prisustovali; načelnik Sapne Ismet Omerović, načelnik općine Kladanj Jusuf Čavkunović, načelnik općine Teočak Tajib Muminović, kao i predstavnik općine Čelić po ovlaštenju načelnika Seada Muminovića.
Pored predstavnika Općina, na sastanku su prisustovali i predstavnici mjesnih zajednica, predstavnici udruženja poljoprivrednika, predstavnici udruga žena u ruralnom sektor, predstavnici dobavljača i otkupovljača voća i povrća…
Nakon završetka prezentacije, u kojima je potencijalnim farmerima (poljoprivrednicima) iznešeni podaci kako započeti biznis u stočarstvu i poljoprivedi, naprimjer u uzgoju malina i kornišona kao najtraženijeg proizvoda proteklih godina, uslijedila je i diskusija sa gostima, koji su iznijeli svoja iskustva u dosadašnjem radu.
Neki od gostiju prezentacije, među kojima su bili i zvanični predstavnici općina, su se požalili da uslovi koji se nude nisu posebno povoljni, ponajviše zbog činjenice da se projekti implementiraju preko mikrokreditnih organizacija, kao i da se bue čestih zloupotreba prilikom raspodjele ovih sredstava.
Domaćini ove prezentacije su se “pravdali” činjenicom da niti jedna komercijalna banka nije spremna dati male kredite za veliki broj osoba, što nije slučaj kod mikrokreditnih organizacija, koje dolaze na kućnu adresu kod potencijalnih korisnika.
Također, kako su rekli, projekte ne mogu osuditi zbog eventualnih zloupotreba koje se dešavaju, te da to ne može i ne smije biti razlog zbog čega bi se nekome uskratilo pravo na učešće u ovakvom projektu.
Koliko je uspjšna bila prezentacija projekta RBDP (Projekat razvoja ruralnog poslovanja) u Kalesiji ostaje je da se vidi.
Najbolji pokazatelj će svakako biti budući broj “konzumenata” ovog projekta koji sprovodi Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Policijski službenici Policijske stanice Prnjavor postupajući po operativnoj akciji naziva Valuta” identifikovali su i lišili slobode osobu B.R. iz okoline Prnjavora, zbog postojanja osnova sumnje da je počinilo krivično djelo krivotvorenja novca iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
Kriminalističkom obradom i operativnim radom je utvrđeno da je B.R. u više navrata tokom mjeseca januara, na području opština Prnjavor, Stanari i Derventa, stavljalo i pokušalo staviti u opticaj novčanice u apoenima od 100 KM za koje je znalo da su krivotvorene, i to na način da je na benzinskim pumpama, u trgovačkim i ugostiteljskim objektima istima plaćalo račune, a u vidu kusura za plaćene račune dobijalo ispravne novčanice, saopćeno je iz CJB Banja Luka.
Kod pomenutog muškarca su pronađene i privremeno oduzete ukupno 34 novčanice u apoenima od po 100 KM, kao i novac nastao izvršenjem krivičnog djela.
Igrači tuzlanskog fudbalskog kluba Sloboda su na stadionu Tušanj počeli pripreme za novu sezonu Premijer lige BiH.
Istaknuti napadač u crveno-crnom dresu i miljenik navijača tuzlanske Slobode Mersudin Ahmetović u protekloj sezoni Premijer lige BiH nalazi se na trećem mjestu strijelaca sa postignutih devet golova i jedan je od najzaslužnijih za Slobodin plasman na prvo mjesto na tabeli.
Tridesetogodišnji Ahmetović je u dresu Slobode drugi put u karijeri. Njegov prvi angažman u dresu crveno-crnih bio je od 2003. do 2007. godine, nakon čega odlazi u Rusiju, gdje je postigao značajne rezultate, posebno u klubu Rostov, zatim Volga, Salyut i Zhetsy.
Nakon šestogodišnjeg angažmana u Rusiji Ahmetović se u februaru prošle godine ponovo vratio u tim tuzlanske Slobode.
U razgovoru za portal Klix.ba Ahmetović navodi nekoliko ozbiljnih ponuda koje je odbio, te se ipak odlučio ostati u Slobodi, priča o dosadašnjim iskustvima i planovima.
Ahmetović ističe da je po povratku iz Rusije napravio pauzu od dva i po mjeseca, tako da je došavši u Slobodu više sjedio na klupi, nego što je igrao, ali je nakon dobrih priprema napredovao.
Igrao je šest godina u Rusiji i jednu godinu u Kazahstanu.
Naš sagovornik naglašava da je u posljednje vrijeme odbio nekoliko ponuda, te je ostao u tuzlanskoj Slobodi, kojoj je iz više razloga privržen.
“Imao sam ugovor na stolu za Albaniju, ali sam ostao u Slobodi, jer ambicije koje Sloboda trenutno ima nisam želio ispustiti. Ova prilika se ukaže jednom u ko zna koliko godina, tako da sam ostao tu da završimo ono što smo zacrtali“, priča naš sagovornik.
Dok je igrao u Rusiji 2009. godine, Ahmetović je trebao dobiti poziv od menadžera da igra za bh. nogometnu reprezentaciju, ali do toga nije došlo. Kaže da razloge zašto do toga nije došlo ne bi iznosio u javnost.
Zvali su ga iz Novog Pazara da bude njihovo pojačanje ove zime, ali je i tu ponudu odbio. Ističe da je već razmišljao da okonča svoju karijeru na terenu.
“Nakon što sam se vratio iz Kazahstana, razmišljao sam da napustim fudbal, jer igram već dvije decenije. Bilo je dosta odricanja“, ispričao je.
Mersudin Ahmetović i Zajko Zeba: Prijateljstvo koje traje od 2008. godine
Ahmetović je prijatelj sa kapitenom Slobode Zajkom Zebom. Kaže da su se upoznali u Rusiji 2008. godine te se na njegov nagovor ponovo vratio u Slobodu, a kaže da je s menadžerom Ahmedom Hasanovićem našao “zajednički jezik” za minut.
Naš sagovornik otkriva da je prije pet dana imao ponudu da igra za jedan turski klub, ali je odbio, jer za sada ne želi nigdje iz Slobode.
Na pitanje da li planira svoju fudbalsku karijeru okončati u tuzlanskoj Slobodi, Ahmetović odgovara da je u fudbalu nezahvalno prognozirati.
“Ukoliko bi se pojavila neka enormna ponuda koja se ne odbija, možda bih otišao. Trenutno sam u Slobodi i ne znam da li postoji drugi klub pored Slobode u Premijer ligi za koji bih mogao igrati“, priča nam Ahmetović.
Ocijenio je da je atmosfera u timu crveno-crnih dobra, a rezultat sve govori.
“Drugačije je kad ste na prvom mjestu i kad se bez pritiska trenira, osjeti se drugačija atmosfera i među navijačima“, dodaje on.
“Ako ne dajete maksimalno u poslu teško je postići cilj, jer fudbal ne oprašta sitnice”, zaključuje naš sagovornik.
Od nove sezone očekuje da svi u timu prije svega budu zdravi kako bi maksimalno radili, a rezultati će biti na kraju, kada se sabiraju bodovi.
Na pitanje za mišljenje o Musemićevom izboru dva nova igrača, odgovara da vjeruje ljudima u struci koji biraju igrače, te se nada da će im pomoći da postignu što bolji rezultat.
O predstojećoj polusezoni navodi da neće biti jednostavno osvojiti titulu.
“Svjedočimo da se mnogi klubovi pojačavaju, te također imaju ambicije da osvoje prvo mjesto na tabeli. Mi u Slobodi imamo dobar raspored, dobru situaciju, ali u fudbalu se stvari mijenjaju, tako da se do kraja nikad ne zna“, pojašnjava on.
Za svoje dvije decenije igranja kaže da mu je kod kuće najljepše, ali da je svugdje upoznao dobrih ljudi i situacija.
“U Rostovu sam bio tri godine, možda bih to izdvojio jer je to moj prvi angažman van BiH i najduže sam se zadržao“, priča Ahmetović.
Ugovor u tuzlanskoj Slobodi mu ističe u junu ove godine. Nema konkretne planove nakon toga.
“Ja bih da odradim kvalitetno narednih pola godine, pa vidjet ćemo poslije“, poručuje.
Privržen je tuzlanskom klubu, jer je prema njegovim riječima Sloboda jedan od najboljih klubova, ne samo i BiH, već i šire, to je i njegov kanton, poznat teren, tu je, kako kaže, domaći.
Tvrdi da su navijači prema njemu bili korektni i kada nije igrao dobro i nada se da će ih veseliti dobrim igrama.
Posao fudbalera kao i svaki drugi ima i prednosti i nedostatke. Naš iskusni sagovornik koji je promijenio osam klubova do sada ističe da sport zahtijeva mnoga odricanja.
“Kad su mnogi izlazili i družili se, ja sam morao trenirati, otići od kuće, od društva s kojim sam provodio vrijeme svakodnevno. Budete odsutni od kuće po pola godine, ali isto tako se upoznaju mnogi ljudi, gradovi, kontinenti, tako da je ipak više prednosti“, priča naš sagovornik.
Kaže da kada bi ponovo birao profesiju i 100 puta, svaki put bi odabrao nogomet.
Ahmetović je treći strijelac u protekloj sezoni Premijer lige BiH.
Kaže da su mu ambicije da ponovi ili da postigne još bolji rezultat.
“Trudit ću se da nastavim gdje sam stao“, poručuje.
U prvom kolu Crveno-crni igraju s ekipom Borca iz Banje Luke 7. februara. Ahmetović smatra da to neće biti laka utakmica.
“Idemo na pobjedu, a rezultat ćemo vidjeti“, poručuje on.
Na pitanje koja će od predstojećih utakmica biti najteža, odgovara da su sve utakmice teške, kako sa ekipama koje se bore za opstanak, tako i za titulu.
“Svaki put moramo dati svoj maksimum da bismo pobijedili“, ističe on.
Za kraj razgovora poručuje da se, i nakon što prestane igrati u dresu, planira nastaviti baviti fudbalom, da li kao trener, menadžer ili osnovati školu fudbala još je rano govoriti.
U tuzlanskom naselju Batva iz vatrenog oružja ubijen je Nusret Suljkić, uposlenik Vlade Tuzlanskog kantona. Ubistvo je počinio Zaim Rizvić
Kamatar Nusret Suljkić ubijen je u kući svoga klijenta. Zaim Rizvić na njega je pucao iz automatske puške.
“Muškarac rođen 1953. godine iz automatske puške je ispalio više hitaca i usmrtio muškarca rođenog 1972. Lice je lišeno slobode. Pripadnici MUP-a i dežurni tužilac obavljaju uviđaj. Nakon toga ćemo znati više o motivima ubistva”, izjavio je Izudin Šarić, portparol MUP-a Tuzlanskog kantona.
A motiv je kamatarenje. Rizvić je, kako nezvanično saznajemo, pozvao Suljkića da mu vrati dio duga, a kada je Suljkić došao u tuzlansko naselje Batva, Rizvić je u njega uperio automatsku pušku i ispalio nekoliko metaka.
Suljkić se godinama bavi kamatarenjem i jedan je od najvećih kamatara u Tuzli.
Također, godinama je radio u Vladi Tuzlanskog kantona, u Uredu za zajedničke poslove, na mjestu portira. Prosto je nejverovatno da je Suljkić sa takvim dosjeom uopće mogao raditi u Vladi TK-a, u kojoj svi znaju da se godinama bavi kamatarenjem.
Snijeg i zima na samom svom početku donesu radost najmlađoj populaciji, međutim, sa prvim obilnijim snježnim padavinama, oni stariji primjete i prave probleme. Neadekvatno očišćene saobraćajnice, objekti okovani ledom, dio su onoga što smo mogli primijetiti i ove godine. No, sve su to izdržljivi uslovi za rad tokom zimi. Međutim, po iskustvima iz nekih ranijih godina, zbog snijega je na našim područjima znala biti proglašena vanredna situacija.
Bosna i Hercegovina, pa i Tuzlanski kanton još uvijek pamte situaciju iz 2012. godine. Snijeg je okovao sva područja zemlje, a temperature su u pojedinim dijelovima bile i minus 25 stepeni. Proglašeno je stanje prirodne nesreće. Oborena stabla, objekti okovani ledom, bez napajanja električnom energijom, obustavljena nastava u školama, samo su dio onoga što se tada dešavalo. U posljednje tri godine, na sreću nije bilo takvih situacija, međutim, nikad se sa sigurnošću ne može prognozirati da li će zima biti kao prethodne godine. U situaciji kakva je bila 2012. godine, pored redovnih zimskih službi koje rade na čišćenju snijega i nanosa, te obaveza vlasnika stambenih i poslovnih objekata za čišćenje, uključuje se i Civilna zaštita.
”Ako se dogodi ono što se dogodilo 2012. godine kada visoki sniježni nanosi i niske temperature naprave vanrednu situaciju, onda ćemo aktivirati sistem zaštite i spašavanja tako što će preko općinskih i Kantonalnog štaba biti angažirani i drugi resuri koji će pomoći da se u takvim situacijama pomogne ovim izvođačima radova i osigura promet ljudi i roba i energenata kao što je to bilo u 2012. godini”, kaže Zdenko Tadić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite.
Mokar i težak snijeg izazvao je te godine brojne probleme među vozačima i stanovništvom. Posebno je bilo teško na području Romanije i gorskih krajeva i naselja, poput Kladnja. Visina snijega bila je oko metar. Do velikog broja sela u BiH bilo je nemoguće doći. Usljed vremenskih neprilika, nekoliko osoba je preminulo. Meteorolozi prognoziraju da ove godine ne bi trebalo biti takvih količina snijega i niskih temperatura.
”Ono što sada sinoptičke karte govore prema ovim modelima koje koristimo u narednih 10-tak dana, ne bi trebalo da dođe do jakih prodora tog sjeverenog strujanja, odnosno polarne fronte”, ističe Dženan Zulum, meteorolog u Federalnom hidrometeorološkom zavodu.
U slučaju prirodne nesreće aktiviraju se sve službe koje se bave zaštitom i spašavanjem, poduzimaju se odgovarajuće mjere, vrši se eventualna evakuacija stanovništva i slično, pojašnjavaju nam u Federalnoj upravi civilne zaštite. Kažu da imaju dovoljno ljudstva i mehanizacije za takve situacije.
”Imamo službe koje aktiviramo u slučaju stanja prirodne nesreće ili u nekim drugim manjim nesrećama kada je potrebna pomoć, da li evakuacija nekog bolesnog čovjeka, da ne može izaći da li od visokog snijega, požara, mi tada imamo jedinice na nivou općina, kantona a također i Federacije”, riječi su Fahrudina Solaka, direktora Federalne uprave civilne zaštite.
U ovakvim situacijama, pored uposlenika Civilne zaštite, u mnogome pomažu volonteri, što se vidjelo tokom zime 2012. godine, te poplava i klizišta u 2014. godini. Obzirom da meteorolozi najavljuju kako ove godine neće biti velikih sniježnih nanosa, za nadati se da će tako i biti, te da službe civilne zaštite neće biti angažovane na spašavanju ljudi i imovine.
Besplatna aplikacija za razgovor Viber ugrozila je telekom operatere i u Federaciji BiH.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, fiksni telefonski razgovori mjereni u minutama, u periodu od oktobra do decembra 2015. godine, manji su za 6,7 posto u odnosu na isti period 2014. godine.
Nešto manji pad zabilježen je i kod mobilnih telefonskih razgovora. U periodu od desetog do 12. mjeseca prošle godine zabilježen je pad od 3,4 posto u odnosu na isti period godinu ranije.
Građani FBiH su, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, poslali 9,1 posto manje SMS poruka u zadnja tri mjeseca prošle godine nego za isti period 2015.
Evidentno je da sve više ljudi koristi besplatne aplikacije za razgovor. Najpopularniji je Viber. Njegova popularnost naročito je porasla nakon pojave 3G mreže, piše NAP.
