Page 3411

Paštete, salame i hrenovke prave se od kože, njuški, repova, ušiju, papaka…

By admin -
0

Paštete, salame i hrenovke prave se od kože, njuški, repova, ušiju, papaka...

Paštete, salame i hrenovke proizvode se od životinjske kože, njuški, repova, ušiju, žlijezda, iznutrica, papaka… Priče o tome stare su vjerovatno koliko i mesna industrija. Međutim, kada se novinarski pokuša istražiti i utvrditi radi li se o mitu ili stvarnosti, uslijedi višednevno telefoniranje, slanje upita i faksova inspekcijama, laboratorijima, agencijama, stručnjacima iz ove oblasti, proizvođačima… Odgovori su manje-više administrativni, s mnoštvom pozivanja na kantonalne, federalne, državne zakone, propise, regulativu…

Postoji norma

Ipak, možda najjednostavniji zaključak i poentu priče opisuje izjava sručnjaka Muhameda Smajlovića, šefa Centra za kontrolu namirnica pri Veterinarskom fakultetu u Sarajevu. On je, naime, izlazeći iz okvira klasične izjave za medije, našoj novinarki poručio da svom djetetu ne daje paštete, salame i hrenovke!!!

Istakao je da za svaki mesni proizvod postoji norma koje se proizvođači moraju pridržavati.

– Tokom kontrola koje mi obavljamo obično nađemo viška vode, masti… Međutim, važno je znati da su i dozvoljeni aditivi kancerogeni i zato te proizvode treba izbjegavati – dodao je Smajlović.

S obzirom na to da je naučnik i da samo vjeruje u činjenice, Smajlović je naglasio i to da, ukoliko bi se svi pridržavali svoga posla – od proizvođača do inspekcija – ne bi se smjeli dešavati propusti. O kako važnoj temi je riječ, govori i njegov stav da bi u edukativni program još od vrtića trebalo uvesti predmet o kulturi ishrane.

Kako su nam objasnili u sarajevskoj Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove, pod “mesom stoke za klanje”, koje služi u proizvodnji mesnih proizvoda, podrazumijeva se skeletna muskulatura s uraslim masnim i vezivnim tkivom, kostima i hrskavicama, krvnim i limfnim žilama, limfnim žlijezdama i živcima goveda, svinja, ovaca, koza i kopitara.

– U proizvodnji proizvoda od mesa stoke za klanje mogu se upotrebljavati iznutrice, kožice, emulzije, ostaci vezivnog tkiva i ostaci masnog tkiva. U proizvodnji proizvoda od mesa u mesnim industrijama, uglavnom se koristi meso treće i četvrte kategorije, uz dodavanje škroba, brašna, mlijeka, mlijeka u prahu, želatine, jaja, riže, heljde, kao i aditiva, odnosno soli za salamurenje, šećera… – kazala je Vildana Bosno, portparol ove institucije.

Goveđe glave

Na molbu za konkretno pojašnjenje šta je meso treće i četvrte kategorije, rekla nam je da treću kategoriju predstavljaju masni obresci s najviše 35 posto masnog tkiva, meso glava i bočnjaka, s tim što se mesom goveđih glava smatra meso iskoštenih žvakaćih mišića, a mesom svinjskih glava svi mekani jestivi dijelovi glava.

U četvrtu kategoriju mesa ubrajaju se masni obresci koji sadrže od 35 do 50 posto masnog tkiva, krvavo meso, ostaci osrčja (ovojnica u kojoj je smješteno srce) i medijastinuma (kožica koja dijeli grudni koš na polovine) te meso goveđih glava, ako se upotrebljava cijela iskoštena goveđa glava.

– Veterinarska inspekcija KS kontrolira proizvodnju u mesnim industrijama na području KS. Kvalitet proizvoda je skoro nemoguće utvrditi, jer ne postoji laboratorijska metoda koja bi mogla ustanoviti kojoj kategoriji pripada meso stavljeno u mesni proizvod, tako da se uglavnom ispituje mikrobiološka ispravnost ovih proizvoda – kazala nam je Bosno.

U Upravi za inspekcijske poslove FBiH (FUZIP) kažu da o upotrebi “otpada” za proizvodnju pašteta, salama i sličnih proizvoda nemaju saznanja. Na molbu da objasne šta se krije pod pojmom “mehaničko okošteno meso”, koje se najčešće nalazi na deklaracijama, u FUZIP-u kažu da taj pojam nije determiniran u postojećim propisima.

– U fazi je izrada takvog propisa od Agencije za sigurnost hrane u skladu s propisima EU – istakao je Anis Ajdinović, šef kabineta direktora FUZIP-a.

Prema njegovim riječima, bitan moment je kvalitetno upoznavanje potrošača sa sadržajem proizvoda putem deklaracije.

– U tom segmentu federalna veterinarska inspekcija je rigorozna, kako je to zakonodavac i predvidio visokim novčanim kaznama. Zakonom o veterinarstvu u BiH minimalna kazna za pravna lica, što i jeste većina proizvođača, iznosi 4.350 plus 1.740 KM i Zakonom o zaštiti potrošača 2.500 plus 500 KM. Naše dosadašnje kazne odnose se na navedeno u više od 30 posto slučajeva – objasnio je Ajdinović.

On kaže da su objekti, tačnije klaonice, pod stalnim nadzorom kantonalne veterinarske inspekcije ako su registrirane kao izvozne, dok u slučaju da su registrirane samo za tržište BiH, nadzor vrše ovlašteni veterinari.

Ramadanović: Meso treba pripremati kući

 

Ramadanović: Fabričku hranu ne konzumirati često

Prim. dr. Nerimana Ramadanović, specijalista porodične medicine, subspecijalista nutricionista u Domu zdravlja KS, savjetuje da se fabrički prerađena hrana ne treba konzumirati često.

– Unos treba svesti na najmanju moguću mjeru. Treba nastojati konzumirati neprerađene namirnice – svježe meso – koliko god je to moguće da bude pripremljeno kod kuće. Proizvodi koji u sebi sadrže razne aditive, boje… nisu preporučljivi za svakodnevnu upotrebu. Ponekad se mogu uzeti, ali to apsolutno treba ograničiti – poručila je Ramadanović.

Djecu nam truju smećem!

I Dragutin Bošković, predsjednik Udružnja za zaštitu interesa potrošača RS, smatra da mora biti pojačana kontrola kvaliteta jer, kako kaže, često jedemo “obično smeće”.

– Sve što se priča o nekvalitetu mesnih prerađevina je istina. Djecu nam truju smećem kao što su kobasice, viršle, paštete… Nekome nije u interesu da se utvrdi šta se sve stavlja u takve proizvode. Imamo kvalitetne laboratorije, koje to mogu ustanoviti, ali to neko ne želi – prokomentirao je Bošković.

‘Perutnina’: Pileće kandže izvozimo u Kinu!


Kineski specijalitet 

 

Od tri najveće mesne industrije u našoj zemlji, odgovor na naš upit dobili smo samo od grupacije “Perutnina Ptuj”, odnosno Romana Glasera, direktora ove komapnije, u kojoj tvrde da za svoje proizvode koriste isključivo kontrolirane i u “Perutnini Ptuj” pripremljene sastave za sve svoje finalne proizvode.

– Za razliku od velikog broja konkurentnih mesnih prerađevina, naše su, gledajući na segment potrošača, proizvedene od prvoklasnog mesa i time nikako nisu u skladu s urbanim mitom, koji spominjete – kazao je Glaser, dodajući da se okošteno meso u proizvodnji ne koristi.

Iz “Perutnine” naglašavaju da sekundarne sirovine prerađuju u brašno, koje time postaje sirovina za proizvodnju tvz. pet food (hrane za kućne ljubimce).

– Imamo uspostavljen i poseban sistem u okviru kojeg izvozimo pileće kandže u Kinu, jer su tamo pravi kulinarski specijalitet – ističu iz “Perutnine”.

 

Pravilnik tek u pripremi

Kako saznajemo u Agenciji za sigurnost hrane BiH, pravilnik o usitnjenom mesu, poluproizvodima i proizvodima od mesa tek je u pripremi. Tim će dokumentom biti propisani zahtjevi koji će morati biti ispunjeni u proizvodnji i prometu proizvoda od mesa životinja za klanje i divljači.

– Meso koje se upotrebljava za proizvodnju mašinski separisanog mesa, po donošenju navedenog pravilnika, morat će ispunjavati veoma kompleksne zahtjeve u pogledu sadržaja proteina, kalcija, veličine čestica kostiju te porijekla i starosti sirovina – kazao nam je doc. dr. Sejad Mačkić, direktor Agencije.

 

AVAZ

Za četiri dana Izrael je u Gazi ubio 38 osoba, a 289 ranio

By admin -
0

U izraelskim napadima na Gazu od srijede do danas poginulo je ukupno 38 osoba, dok je 289 osoba ranjeno, saopćilo je palestinsko Ministarstvo zdravstva.

Izraelski avioni nastavljaju napadati Gazu i danas. Bombardovan je i fudbalski stadion u Gazi. Prema prvim informacijama, u ovom napadu nije bilo žrtava.

Izraelski radio je prenio da je načelnik izraelskog generalštaba naredio da se pojačaju vojni napadi na Gazu. Načelnik je, prenosi radio, izjavio da su izraelski avioni do sada pogodili 750 ciljeva u Gazi.

 

Anadolija

Dionice telekoma padaju, Bosnalijek i dalje raste

By admin -
0

Investitore na Sarajevskoj berzi, koji su se ponadali da je nakon septembarskog rasta cijena dionica konačno na pomolu oporavak, već u oktobru dočekao je hladan tuš. U prosjeku, cijene dionica na mjesečnom nivou ponovo su pale, za 2,2 posto, koliko je iznosio pad indeksa SASX-10, koji čini deset najlikvidnijih dionica na SASE.

U poređenju sa početkom godine, cijene dionica na SASE na kraju oktobra bile su niže za 9,5 posto, što znači da je većina investitora i dalje u gubitku.

Dioničari Energoinvesta, HT Mostar i mostarske Elektroprivrede HZ HB sigurno bi bili prezadovoljni i sa prosječnim gubitkom, pošto je u slučaju ovih dionica desetomjesečni saldo, puno lošiji od prosjeka tržišta.

Na vrhu liste gubitnika u oktobru našla se dionica Energoinvesta, čija je vrijednost tokom mjesec dana potonula za dodatnih 5,8 posto, dok je na kraju oktobra njena vrijednost bila za 33,4 posto manja nego na početku godine.

Pokazalo se da je iznenadni skok ove dionice u septembru od 11,9 posto predstavljao samo kratkotrajan bljesak, nakon čega je ova dionica ponovo nastavila svoj višemjesečni pad.

Dioničari HT Mostar ponovo u minusu

Uz dionicu Energoinvesta u oktobru se našla i dionica HT Mostar, sa mjesečnim padom od pet posto, čime je praktično anuliran septembarski rast ove dionice koja je tada porasla za pet posto. Najveći dio ove godine dionica HT Mostar bilježila je pad pa je tako njena cijena na kraju oktobra bila za 34,7 posto niža od cijene na početku godine.

U oktobru su na gubitku bili i dioničari sarajevske Elektroprivrede BiH, jer je ova dionica mjesec završila sa padom cijene od 3,52 posto. Ipak, zahvaljujući ekstremnom septembarskom skoku od 20,6 posto, dioničari EP BiH su u puno boljoj situaciji od većine ostalih investitora na SASE, jer je cijena ovih dionica na kraju oktobra i dalje bila veća nego na početku godine, za pristojnih 9,6 posto. Ipak dioničarima EP BiH je još uvijek prerano za slavlje, jer zarada od desetak posto u ovoj godini, vrlo lako se može pretvoriti u gubitak do kraja decembra, što i ne bi bilo preveliko iznenađenje imajući u vidu situaciju na tržištu.

Oktobar su u minusu završile i dionice BH Telecoma, sa padom od 0,6 posto, nakon tri mjeseca kontinuiranog rasta. U odnosu na cijenu na početku godine, na kraju oktobra njihova cijena bila je veća za skromnih 3,3 posto, tako da je još uvijek neizvjesno hoće li dioničari BH Telecoma ovu godinu završiti, sa makar i smboličnom, zaradom ili gubitkom.

Za razliku od većine dionica na SASE koje oktobar završile u minusu, izuzeci koji potvrđuju pravilo su dionice Bosnalijeka, Sarajevo osiguranja i mostarske Eletroprivrede HZ HB, čija je tržišna vrijednost tokom oktobra porasla.

Dionica Bosnalijeka donijela zaradu od 71 posto

Nastavak “sapunice” u sarajevskom Bosnalijeku, u kojoj glavne uloge imaju Vlada FBiH i aktuelni menadžment, koji se međusobno bore za prevlast nad kompanijom sa neizvjesnim konačnim ishodom, pokazao se kao jako dobar generator rasta tržišne cijene ove dionice.

Nakon septembarskog rasta od 3,4 posto, dionica Bosnalijeka i u oktobru je nastavila sa rastom, za dodatnih 7,6 posto. Time investitori koji su na početku godine uložili novac u ovu dionicu, sada su među rijetkim investitorima na SASE koji mogu zadovoljno trljati ruke blaženo se smješkajući, jer je u odnosu na početak godine tržišna cijena ovih dionica na kraju oktobra bila za 71 posto veća nego na početku godine.

Godišnja zarada od 70 posto je impresivno dostignuće i u doba sveopšte euforije i procvata tržišta, a u sadašnjim uslovima na tržištu graniči se sa čudom. Dioničari Bosnalijeka u svakom slučaju mogu biti zadovoljni i računati da će im njihovo ulaganja u ovoj godini donijeti sigurnu u impresivnu zaradu, koja na kraju decembra možda bude i nešto manja od 70 posto, ali sigurnoi godinu neće završiti u minusu popt većine ostalih investitora.

Rast je u oktobru nastavila i dionica Sarajevo osiguranja, koja je nakon septembarskog skoka od 13,5 posto i u oktobru porasla, za 7,8 posto. Ipak zbog snažnog pada cijene ovih dionica tokom prvih nekoliko mjeseci ove godine, investitori su još uvijek u minusu, pošto je na kraju oktobra tržišna cijena ovih dionica bila za 2,8 posto niža u odnosu na početak godine, što je ipak bolji rezultat od prosjeka tržišta.

Dioničari Sarajevo osiguranja sada se nadaju da je rast tokom poslednja dva mjeseca rezultat promjene trenda, te da će se rast nastaviti do kraja godine, čime bi i oni iz kategorije gubitnika prešli u kategoriju dobitnika, u kojoj ove godine i neće biti baš previše investitora.

Najveći gubitak na dionicama Elektroprivrede HZ HB

Puno manje razloga za optimizam imaju dioničari mostarske Elektroprivrede HZ HB. Za njih je dobra vijest da je ova dionica tokom oktobra također zabilježila rast, od 3,7 posto, što je prvi pozitivni mjesečni saldo nakon četiri mjeseca kontinuiranog pada.

Loša vijest za dioničare Elektroprivrede HZ HB je da su i pored skromnog oktobarskog rasta i dalje u debelom minusu, pošto je u odnosu na početak godine, cijena njihovih dionica na kraju oktobra bila za 37,5 posto manja, što ih svrstava na vrh liste gubitnika, U najboljem slučaju, dioničari Elektroprivrede HZ HB mogu se nadati da bi uz priželjkivanu promjenu trenda i natsavak rasta ovih dionica tokom novembra i decembra, do kraju godine barem smanjili gubitak na godišnjem nivou. Sudeći po iskustvu iz prethodnih mjeseci, šanse da se rast ovih dionica nastavi nakon oktobra, nisu baš velike. Po pravilu, nakon jednomjesečnog rasta ponovo je slijedio višemjesečni pad koji bi cijenu ovih dionica potisnuo još niže.

 

(zurnal.info)

Humanitarne akcije za izbjegličko naselje „Ježevac“ kod Banovića i djevojčici Fatimi Kasumović

By admin -
0

Posjeta izbjegličkom naselju „Ježevac“ kod Banovića

Patili se u ratu, pate se i u miru

Kad vam je teško, najteže, kad pomislite da ste u bezizlaznoj situaciji, kako vaš život nema perspektive, otiđite do izbjegličkog naselja „Ježevac“ kod Banovića;  možda ćete onda na vašu situaciju drugačije gledati. Ono što smo zatekli u ovom naselju prilikom nedavne posjete zaista je sumorno, bijedno. Na sve što bacite pogled, to vam govori o nesreći ovih ljudi koji ovdje žive. Izbjegličko naselje „Ježevac“ posjetili smo sa predstavnicima kalesijskog Udruženja „Korak“. Oni su čuli za patnje ovih stanovnika pa su se došli na licu mjesta uvjeriti i organizirati prikupljanje pomoći za njih.

Ovdje se ne živi, ovdje se životari

U  “Ježevcu”, kojem tepaju i nazivaju ga „kolektivni centar“, a zapravo bi mu više odgovarao naziv „geto“, u 57 kuća žive, tačnije rečeno – životare 62 porodice. Ovdje se ne živi, ovdje se životari. Većina njih su iz Bratunca, Srebrenice i Vlasenice. Patili su u ratu. Pate se i u miru. Kuće, bolje reći – barake, su zbijene, jedna do druge.

Saudin Sulejmanović iz Bratunca

Saudin Sulejmanović ima 28 godina. Rodom je iz Bratunca. Nije oženjen. Nema stalnog zaposlenja. Zatekli smo ga kako cijepa drva. Kaže da drugima cijepa drva i da tako zaradi poneku marku. Živi sa majkom i dva brata. Njegov otac Fadil poginuo je 1992. godine u Bratuncu. Iz njegovog sela dosta je ljudi izginulo.

Na teške uvjete života žali se i Amira Kablović (41), koja živi sa mužem i petero djece. Ni njen muž ne radi. Dvoje najstarije djece je završilo osnovnu školu.

Ne školuju djecu jer nemaju para

– Nismo imali para da ih dalje školujemo. Nismo mogli plaćati kartu do Banovića. Još troje djece ide u osnovnu školu; jedno je deveti, drugo sedmi, a najmlađe peti razred. Ni njih nećemo moći slati u srednju školu, priča nam Amira.

Ramo Šehić

Sličnu priču nam je ispričala i Mersija Hukić, i Jasmin Agić i Mevlija Šehić, koja se, osim za svoju šestogodišnju kćerku, mora brinuti za gluhonijemog brata Ramu Šehića. Oni su iz Tegara. Ramo je prije rata bio u Beogradu, u školi za gluhonijemu djecu. Sestra Mevlija za njega nije čula 15 godina. Pronašli su ga tek prije pet godina i to u Nišu. Pronašla ga je zahvaljujući Centru za socijalni rad. Sada je Ramo ovdje. Pati se zajedno sa ostalima. Priče svih ovih ljudi su iste. Kao i njihovi životi.

Izvan kuća, na putu zatičemo dosta djece. Vrijeme provode u igri. U našim kalesijskim selima rijetko ćete vidjeti djecu njihova uzrasta da se igraju na putu. Jer imaju kompjutere i surfaju u toplim sobama. Djeci u „Ježevcu“ kompjuter samo je misaona imenica.

– Ima li neko od vas kompjuter? – upitasmo dječurliju.

– Otkud nam, bolan. U cijelom selu samo jedna porodica ga ima, odgovoriše nam dječaci.

Među njima je i sedmogodišnji Amer Sulejmanović. Rekoše nam da u naselju ima 50-ak djece ne starijih od 15 godina. Malo ko od njih će u srednju školu. Situacija u naselju govori da o ovim ljudima država malo brine. Državu i njene institucije treba kriviti i kritikovati zato što nisu omogućili bolje uslove za život ovim ljudima i ovoj djeci. Ali, i mi svi, zajedno i pojedinačno, možemo učiniti nešto da im pomognemo. Da pomognemo da Amer nastavi školovanje i nakon osnovne škole. I on i svi njegovi vršnjaci iz „Ježevca“. Ako nismo do sada znali za njih, sada znamo. Ako im možemo pomoći, a ne pomognemo, sada smo i mi odgovorni.

 

 

Pomozimo djeci u izbjegličkom naselju i Fatimi Kasumović!

Udruženje „Korak“ ovih dana je pokrenulo humanu akciju za prikupljanje pomoći porodicama u izbjegličkom naselju „Ježevac“ i prikupljanju novčanih sredstava za liječenje teško oboljele 11-godišnje djevojčice Fatime Kasumović, koja sa svojom porodicom živi u Lukavcu. Od svoje druge godine života Fatima se bori sa teškom bolešću. Neurohirurzi su još 2003. godine na tuzlanskom UKC-u otkrili da ima tešku bolest „angioma cavernosum“, odnosno, povremene izlaske krvi iz spleta krvnih žila u predjelu mozga.
Fatima je do sada dva puta operisana u Njemačkoj. Nakon druge uspješne operacije, djevojčica duže vremena nije imala zdravstvenih problema. Međutim, njoj se prije mjesec dana ova bolest ponovo pojavila, zbog čega je tri sedmice bila hospitalizirana na tuzlanskom UKC-u. Tim neurohirurga konstatovao je da je Fatimi neophodna još jedna operacija. Ljekarske procjene su da će za ovaj zahvat, od kojeg zavisi Fatimin život, biti potrebno 46.000 eura. S obzirom da u njenoj porodici samo otac radi, oni ne mogu obezbijediti taj novac. Vjerujemo da ima dobrih i humanih ljudi koji će pomoći i prodicama u izbjeglićkom naselju „Ježevac“ i djevojčici Fatimi Kasumović da se izliječi.

Kako i kome predati hranu, odjeću i novac?

Za izbjeglički naselje Ježevac prikupljat će se hrana: brašno, so, šećer, riža, tjestenine, krompir, kafa, začini i druga nekvarljiva roba, te odjeća, obuća i školski pribor.

Za Fatimu Kasumović će se prikupljati isključivo novac. Ko želi, može izdvojiti novčana sredstva za obje akcije, ali da kaže koliko je za izbjegličko naselje, a koliko za Fatimu.

Hrana, odjeća, obuća, školski pribor i novac mogu se predati:
Senadu Salihoviću (Miljanovci Neon Solucije)
Admiru Karić – Kajser (Hajvazi)
Miralemu ef. Pjaniću  (Džemat G. Rainci)
Edisu Mešiću (G. Rainci),
Kafe „Rafaelo“ kod Mirse Omerovića i
Gradsku biblioteku.

Akcija će trajati do 1. 12. 2012 godine.

Prilog o djevojčlici Fatimi Kasumović koji je uradio “OKC Gradačac” možete pogledati OVDJE

Najava drugog kola AKOL lige

By admin -
0
Juniori KK Bosna Kalesija
Juniori KK Bosna Kalesija

 

Nakon prvog kola, stvari su mnogo jasnije u amaterskoj košarkaškoj ligi. Naredne nedjelje u Kalesiji će snage odmjeriti ekipe koje su prethodno kolo ostvarile visoke pobjede i pokušati već sada odmaknuti na tabeli. Kako je svaka pobjede bitna, utakmice će iz kola u kolo biti sve zanimljivije.
Drugo kolo prvenstva otvaraju ekipe Cezam Farmavite i KK Bosne. Golobradi dječaci iz Kalesije su već očitali lekciju opasnim Vukovijama konstantnim presingom i brzim kontrama, no pravi posao ih čeka protiv ekipe Cezama, koja se oslanja na kombinaciju brzih bekova i visoke unutrašnje linije koja im je donijela pobjedu u prošlom kolu protiv Novinara. Bit će to duel koji će definitivno obilježiti ovo kolo.

A već u drugoj utakmici očekuje nas bespoštedna borba za prve bodove. Obje ekipe, Miljanovci i Memići, poražene su u prethodnom kolu, tako da će prve bodove potražiti u ovoj utakmici. Pobjedu će osvojiti ona ekipa koja nametne svoj ritam, barem u ovom slučaju. Dobra odbrana svakako neće biti na odmet a Miljanovci to imaju, sudeći po igri njihovog centra u prethodnom kolu.

I dok će obje ekipe iskoristiti maksimum svojih mogućnosti, Neon Kalesija će imati relativno lagan posao protiv ekipe iz Živinica koja se nije proslavila u prvom kolu. Ekipa iz Kalesije takođe će iskoristiti veliku prednost koju ima pod koševima te u ovom slučaju iznenađenja neće biti.

Četvrti susret nam nudi tuzlanski derbi. Sastaju se ekipe Novog Naselja i Tušnja, obje sa pobjedom iz prethodnog kola. Tušanj će se najvjerovatnije osloniti na timsku igru i opake šutere, dok će Novo Naselje iskoristiti prednost pod košem. Očekuje nas neizvjesna utakmica u kojoj su ulozi visoki. Svaka pobjeda je, kako smo to naglasili, bitna za ulazak u doigravanje. Blagi favorit je Novo Naselje, no pobjeda Tušnja svakako neće biti iznenađenje.

A na kraju nas čeka utakmica između Novinara TK i Vukovija. Obje ekipe su poražene u prethodnom kolu i bit će zanimljivo pogledati ovu utakmicu zbog činjenice da obje ekipe moraju pobijediti ukoliko žele ostati u trci za doigravanje. Vukovije su svakako favoriti u ovoj utakmici, no kako Novinari u prvom kolu nisu bili kompletni, očekuje nas žestok meč u kojem će ljubitelji košarke ponajviše uživati. Ali oni, koji vole košarku sedamdesetih i koji se sjećaju takozvane „Bugarske zone“.

Prva utakmica počinje u 15.00 sati a kolo će trajati do 19.00 sati. Sve utakmice se igraju u Sali MSŠ Kalesija.

VIDEO: Gdje živi Facebook?!

By admin -
0

Svaki put kada posjetite Facebook ili sa prijateljima podijelite neku fotografiju, sve informacije – od šifre koju upišete pa do fotografije koju objavite, završavaju u građevini dugoj 400 metara, površine blizu 100.000 kvadratnih metara, u Forest Sitiju u Severnoj Karolini.

Gdje god da se nalazite u svijetu, kada posetite Facebook, vaše ime i vaša šifra će proći kroz niz servera. Drugi niz servera će otvoriti vaš profil. Ukoliko objavite fotografiju i ona će završiti u centru u Forest Sitiju, samo u drugoj prostoriji. Sve fotografije ikada objavljene na Facebooku se nalaze u ovom centru.

Ovde je smješteno više od 100.000 servera. Svaki od njih ima dovoljnu moć da pokreće jednu manju firmu. Centar koristi količinu energije koja je dovoljna za potrebe hiljadu domova. Ukoliko nestane električne energije, Facebook se može osloniti na 14 ogromnih generatora.

Razlozi zbog kojih je Facebook svoj centar smjestio u Forest Siti su niska ijcena električne energije i pomoć koju dobijaju od Severne Karoline i okruga Raterford.
Facebook trenutno gradi još jedan centar na istoj lokaciji.
Uz milijardu korisnika, Facebooku je potreban prostor za dalji rast.

 

Zime i suše u BiH bit će sve ekstremnije

By admin -
0

Studij američkih stručnjaka objavljen u časopisu “Science” upozorava da bi globalno povećanje temperature do kraja 21. stoljeća moglo dovesti do velikih društvenih i kulturoloških promjena. Topljenje leda na Arktiku najsnažnije je od početka mjerenja, a led se ne može više obnoviti, to je nova prijetnja Evropi, koja bi se mogla suočiti s ekstremno hladnim zimama.

I posljednji izvještaj Komiteta za klimatske promjene BiH, koji je u finalnoj fazi izrade, donosi slična zapažanja. Ljeta u BiH su sušnija s temperaturama koje obaraju stoljetne rekorde i ovaj ekstremni poremećaj potvrda je da je trend globalnog zatopljenja na sjevernoj polulopti, pogotovo na Balkanu, nezaustavljiv.

– Istina, BiH ima značajne klimatske resurse. Činjenica je da su naše zime sve ekstremnije, iz njih prelazimo u ljeta s temperaturama višim od prosjeka. Imali smo nezapamćene suše i tri mala tornada – tvrdi Nebojša Kuštrinović, član Komiteta za klimatske promjene BiH, te dodaje da ovo stoljeće BiH završava s klimatskim prilikama sličnim kao u Grčkoj.

Klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Željko Majstorović kazao je da zabrinjava promjena režima padavina koje pokazuju blagi trend porasta.

– U drugom Nacionalnom izvještaju o klimatskim promjenama u BiH konstatirano je da je posljednja decenija najtoplija od početka meteoroloških mjerenja. Imamo sve veće intenzitete padavina, ali i sve duže sušne periode. Zbog toga je efekt padavina sve lošiji, jer se naročito na brdskim područjima one brzo sliju s površine te ih sve manje ostaje u zemlji i podzemlju, što ima odraz i na poljoprivredu, vodoprivredu, elektroprivredu – kazao je Majstorović te dodao da će se ovi trendovi sigurno nastaviti u dogledno vrijeme.

 

Avaz

Od naredne godine lična karta će koštati 18, a vozačka dozvola 60KM

By admin -
0

Od naredne godine građani BiH će plaćati izdavanje ličnih dokumenata po znatno višim cijenama nego dosad.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za identifikacijske isprave, evidenciju i razmjenu podataka, donijelo je danas Pravilnik o cijeni ličnih dokumenata nakon razmatranja sveobuhvatne analize koja je uključivala uporedni pregled cijena i kvaliteta ovih dokumenata u zemljama regije i Europe, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

Prema usvojenom Pravilniku, cijena lične karte koja će se plaćati prilikom izdavanja je 18 KM, a cijena vozačke dozvole je 60 KM, dok je prosječna zbirna cijena ovih dokumenata u zemljama Europe 48,21 eura.

Cijena lične karte prilikom izdavanja trenutno je deset KM, a vozačke dozvole 40 KM.

Sadašnji lični dokumenti, odluka je Vijeća ministara BiH, važit će do momenta njihovog isticanja. A, postupak izdavanja elektronske lične karte i vozačke dozvole trebao bi početi 1. marta 2013. godine.

Iz Vijeća ministara je saopćeno da je kvaliteta novih osobnih iskaznica i vozačkih dozvola značajno unaprijeđena i garantira održivost bezviznog režima u ovom segmentu.

 

Anadolija

Evolucija: Postajemo li gluplji zbog tehnologije?

By admin -
0

Tehnologija je u mnogočemu pojednostavila svakodnevni život i otklonila potrebu za pojedinim znanjima. Ali znači li to da zbog tehnologije čovječanstvo postaje sve gluplje?

 

Čovječanstvo bi u budućnosti moglo postati sve gluplje i to zahvaljujući sve naprednijoj tehnologiji, zaključak je znanstvenika objavljen u publikaciji Trends in Genetics.

Između dvije i pet tisuća gena odgovorno je za visoku inteligenciju ljudske vrste, a upravo su oni najosjetljiviji na promjene u okolišu.

Sve dostupnija tehnologija, koja pojednostavljuje život i eliminira potrebu za nekim znanjima, mogla bi utjecati na mutaciju tih gena i ‘poglupljivanje’ budućih generacija.

Znanstvenici ističu da je taj proces možda već započeo, ali će se prave posljedice vidjeti tek za stotinjak generacija.

Znači, sljedećih 3000 godina čovječanstvo je još sigurno, više-manje.

Doktor Gerald Crabtree sa Sveučilišta u Stanfordu za Yahoo je istaknuo da modernizacija i veća stopa preživljavanja utječu na smanjenje emocionalnih i intelektualnih sposobnosti ljudi.

No ističe i kako nije sve baš tako crno, prenosi Tportal.

Uvjeren je da će do vremena kada genetske mutacije postanu vidljive medicina i znanost toliko napredovati da će u laboratorijima moći ispraviti svaki nedostatak.

Možda čovječanstvo neće oglupjeti preko noći, ali će izgubiti neke sposobnosti i vještine koje su ranije bile uobičajene. Poput, recimo, pamćenja telefonskih brojeva ili čitanja zemljopisnih karata.

VIDEO/ Futsal: Brazil i Španija ponovo u finalu SP-a

By admin -
0

Reprezentacije Brazila i Španije igraće u finalu Svjetskog prvenstva u futsalu koje se igra na Tajlandu.

U prvom polufinalnom susretu Španija je sa ubjedljivih 4:1 savladala selekciju Italije. Španci su poevli nakon devet minuta igre preko Assisa, da bi Azzuri stigli do poravnanja u 30. minuti preko Merlima. Ipak, samo što su krenuli sa centra Španci stižu do novog vodstva. Za 2:1 pogodio je Alemao, da bi potom Lozano i Lin postavili konačan rezultat susreta od 4:1.

Aktueni prvak Brazil sa 3:1 je bio bolji od Kolumbije. Gabriel je u 41. sekundi postigao vodeći gol za Karioke, a Kolumbijci su do poravnanja stigli u 19. minuti preko Tora. Gabriel je u 28. minuti pogodio za novo vodstvo Brazila od 2:1, a konačan rezultat od 3:1 postavio je autogolom Toro u 29. minuti susreta.

Brazil i Španija su igrali i u finalu prošlog SP-a kada su uspješnije bile Karaoke.

1...3.4103.4113.412...3.414Page 3.411 of 3.414

EVEN MORE NEWS

POPULAR CATEGORY

©