- U četvrtak (18.09.2025) je održan 7. sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Bosne i Hercegovine (POSP).
Kemal Ademović, dopredsjedavajući Doma naroda PSBiH, se na ovom sastanku obratio članovima ovog zajedničkog parlamentarnog tijela, čija je dužnost da razmatra sve aspekte odnosa između EU i BiH i unaprjeđuje odnose između Parlamentarne skupštine BiH i Evropskog parlamenta.
- Obraćanje Kemala Ademovića prenosimo u cjelosti i bez izmejna…
“Želim na početku i ovaj put istaći da je članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniju jedno od dva najveća prioriteta u vanjskoj politici Bosne i Hercegovine i od vitalnog je interesa za sve građane Bosne i Hercegovine.
Sa aspekta parlamentarne saradnje na relaciji Evropska unija i Bosna i Hercegovina mogu reći da smo napravili neke značajne korake, imajući u vidu okolnosti u kojima djelujemo. Prije svega želim kratko sumirati samo neke značajne korake koje smo poduzeli od kako je BiH dobila kandidatski status u EU u decembru 2022. godine. Naime, tokom 2023. i 2024. godine usvojili smo Zakon o slobodi pristupa infomracijama, Zakon o strancima, Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma, Zakon o sukobu interesa u institucijama BiH, te izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
U 2025. godini smo usvojili Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti ličnih podataka. Trenutno su u nacrtu novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakon o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva, Zakon o zaštiti topografija poluvodičkih proizvoda, Zakon o patentu te Zakon o žigu, Nacrt zakona o zastupanju u oblasti industrijskog vlasništva, kao i izmjene i dopune Zakona o industrijskom dizajnu.
U cilju zaštite granice i sprječavanju ilegalnih migracija, Bosna i Hercegovina je potpisala Sporazum o saradnji između BiH i FRONTEX-a. Nadam se da će i posljednje operativne aktivnosti biti uskoro dovršene kako bi smo krenuli u implementaciju ovog sporazuma i zaštitili poprilično poroznu istočnu granicu Bosne i Hercegovine.
Uz sporazum sa EuroJust-om Bosna i Hercegovina uz pomoć EU jača svoje kapacitete za borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije, terorizma, ilegalnih migracija itd. Unapređenje stanja sigurnosti u BiH je doprinos kolektivnoj sigurnosti cjelokupnog Evropskog kontinenta.
Ekonomski aspekti naših međusobnih odnosa su posebno izraženi kroz Plan rasta koji zahtijeva usvajanje reformi za stabilniji politički i ekonomski poredak. Vijeće ministara BiH na žalost jučer nije usvojilo Plan rasta, što pokazuje da se politička kriza produbljuje i ona sada ima kako negativni uticaj na ekonomski razvoj tako i sve ozbiljnije prerasta u sigurnosnu krizu.
Kao najbitniji apsekt u očuvanju mira i sigurnosti u BiH u ovom momentu je svakako uloga misije EUFOR/ALTHEA, čiji produžetak mandata, koji ističe 2. novembra ove godine, ostaje kao izuzetno bitan strateški cilj. Ovaj cilj je u korelaciji sa jačanjem političkog dijaloga između Bosne i Hercegovine i Evropske unije koji se prvenstveno ogleda u usklađenosti sa Zejdničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Članice EU koje su ujedno i članice Vijeća sigurnosti UN-a zasigurno mogu doprinijeti da se mandat EUFOR-a produži i osigura stabilno okruženje u Bosni i Hercegovini.
U pogledu regionalne saradnje Bosna i Hercegovina je posvećena Berlinskom procesu kao okviru za saradnju koji nadopunjuje proces evropskih integracija. Šest zemalja Zapdnog Balkana su se čvršće povezala zahvaljujući Berlinskom procesu kroz sistem pet pravno obavezujućih sporazuma o mobilnosti. BiH je do sada ratifikovala četiri od njih pet. Uz to, imamo i Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište (CRM) za period 2025 – 2028 koji ima za cilj da produbi regionalnu ekonomsku integraciju zasnovanu na pravilima i standardima Evropske unije.
Na kraju, od polovine sljedećeg mjeseca preuzimam predsjedavanje Domom naroda PSBiH i ovim putem pozivam kolege delegate, od kojih neki čine i ovaj odbor, da pokažemo odlučnost i usvojimo predstojeće prioritete sa liste 14. prioriteta Evropske komisije. Usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, skupa sa imenovanjem glavnog pregovarača sa Evropskom unijom, zaista je nešto što možemo uraditi i krenuti u zvanični institucionalno-operativni rad i početi otvarati poglavlje po poglavlje iz procesa pridruživanja. Građani Bosne i Hercegovine to od nas očekuju i to im moramo pružiti.”
- Na sastanku je učestvovao i obratio se i šef Delegacije Evropske unije u BiH ambasador Luigi Soreca.
Također, u raspravi parlamentaraca, učestvovali su i kopredsjedavajući POSP-a Davor Ivo Stier, poslanik iz Njemačke Jan – Peter Warnke, zamjenica predsjedavajuće Delegacije PSBiH u POSP-u Mia Karamehić – Abazović, delegati u DNPSBiH Šefik Džaferović, Radovan Kovačević, poslanica iz Slovačke Katarina Roth Nevedalova, te kopredsjedavajući POSP-a Zdenko Ćosić. Istaknuta je dobra volja i želja svih učesnika da se Bosna i Hercegovina pridruži EU. Naglašena je potreba za nastavkom političkog dijaloga između institucija BiH i EU, kao i potreba da se spuste tenzije u društvu, izbjegava konfliktna retorika i stvori atmosfera u kojoj bi BiH mogla ispuniti preostale uslove i napraviti iskorake na putu ka članstvu u EU.
U drugom dijelu sastanka POSP-a bilo je riječi o ispunjavanju 14 ključnih prioriteta i osam koraka iz Mišljenja Evropske komisije, kao i o dešavanjima u vezi sa finalizacijom Reformske agende s ciljem aktiviranja sredstava za BiH iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Raspravljalo se i o uticaju političke, ustavne, pravne i sigurnosne situacije u BiH na proces evropskih integracija, kao i razmjena mišljenja i stavova o situaciji u BiH 30 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Usvajanjem Zajedničke izjave kopredsjedavajućih Ćosića i Stiera, 7. sastanak POSP-a je završen. U Zajedničkoj izjavi ocjenjuje se da održavanje sastanka POSP-a pokazuje da je moguće razlikovati domaću političku dinamiku od puta BiH prema punopravnom članstvu u EU, što ostaje strateški cilj zemlje. Završni dokument potvrđuje predanost evropskoj budućnosti BiH, koja bi, kako se, navodi, trebala biti vođena vrijednostima demokratije i vladavine prava, kao i poštivanjem osnovnih prava i multietničkog karaktera zemlje. Priznaje se da je napredak zemlje od marta 2024. godine bio razočaravajući, te ističe da BiH mora brzo i odlučno djelovati kako bi provela osam koraka i 14 prioriteta ključnih za evropsku perspektivu.
Potvrđena je podrška i predanost suverenitetu, teritorijalnom integritetu, ustavnom poretku i jednakosti tri konstitutivna naroda i građana BiH, te naglašeno da je proces pristupanja EU najefikasniji pokretač stabilnosti, sigurnosti i prosperiteta u BiH. Ističući kako je budućnost BiH u EU, kao i to da se može nagraditi samo opipljiv i vjerodostojan napredak, kopredsjedavajući POSP-a pozvali su sve aktere da pokažu jedinstvo i hitno provedu reforme na evropskom putu BiH.
Na sastanku su, ispred Delegacije PSBiH u POSPU-u, učestvovali i zamjenica predsjedavajuće POSP-a Mia Karamehić – Abazović, zatim zastupnici i delegati Dženan Džonlagić, Šefik Džaferović, Radovan Kovačević, Miroslav Vujičić, Saša Magazinović, Milan Petković i Denijal Tulumović. U Delegaciji Evropskog parlamenta, osim kopredsjedavajućeg POSP-a Stijera, bili su i poslanica iz Slovenije Irena Joveva, poslanik iz Hrvatske Gordan Bosanac, poslanik iz Njemačke Jan Peter Warnke i poslanica iz Slovačke Katarina Roth Nevedalova.
(NKP.ba)
