Nesreća na Površinskom kopu Rudnika Dubrave pokrenula je lavinu pitanja kakva je sigurnost u rudnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Struka tvrdi, da rudari rade u izuzetno teškim uslovima, sa zastarjelom mehanizacijom i opremom, lošim prilazima mjestu iskopa uglja i tome slično.
Uglavnom se o ovakvim temama i uslovima u kojima rade rudari i govori nakon što neko strada. Nema razvoja u rudarskom sektoru, što dovodi do nesreća, napominju stručnjaci.
”Imate kopove u BiH kojima je to čak i gore, to je stanje koje je sa aspekta rudarske struke nedopustivo. Mi smo još od rata praktično sve naše ugljenokope uveli u to zonu sigurnosti, a preskočili smo tu granicu tehnički prihvatiljivih uslova”, kaže Edin Delić, profesor na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli
I u rudarskoj inspekciji tvrde isto. Osvrnuvši se na Površinski kop Rudnika Dubrave, federalni rudarski inspektor Nuraga Duranović naglašava kako je nedavnim obilaskom ovog kopa utvrđeno niz nelogičnosti u oblasti sigurnosti radnika, od lošeg stanja otkrivenosti uglja, kapaciteta, do opreme.
”Ima tu dosta tačaka, manjih i većih propusta. Propusta da nema urađenih remontnih puteva, protivpožarnih puteva, puteva povlačenja gdje se može efikasno doći na svako radilište, gdje otežava rad i pristup samih radnika, zaostajanje u otkrivci na ugalj, vjerovatno nedostatak određenih mašina”, kaže Duranović.
Posljednjim rudarskim nesrećama u našoj zemlji prethodili su i zemljotresi, jačeg ili blažeg intenziteta. Postavlja se pitanje, da li čovjek, potkopavanjem zemlje ili drugih materijala može izazvati zemljotrese koji će imati teže posljedice. Seizmolog Centra za seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Brlek kaže da to nije moguće.
”To su zemljotresi koji se dešavaju u dubini zemljine kore na par kilometara i oni nemaju veze sa površinskim dešavanjima, bilo koja jama i ljudska aktivnost ne može dovesti do pojave tih seizmičkih zemljotresa, to su ogromne energije, čovjek nije sposoban da to proizvede”, ističe Brlek.
Kaže da su na području Tuzle, za koje se pretpostavlja da ima dosta šupljina u podzemlju, zbog rudnih okni, mogući manji zemljotresi, ali bez težih posljedica.
”Može doći do lokalnih urušavanja jama, podzemnih pećina, to su lokalni zemljotresi koji se osjete na vrlo malom području i imaju manje efekte na okolinu”, naglašava on.
Bosna i Hercegovina u okviru Evrope spada u prilično aktivno seizmičko područje, kaže Brlek. Skoro svaki dan u našoj zemlji dešavaju se manji zemljotresi, no, ti podaci se i ne objavljuju kako se ne bi građanstvo uznemiravalo. No, ti manji zemljotresi ujedno smanjuju rizik za zemljotrese većih intenziteta. Predviđanja za nove zemljotrese nisu moguća, tvrde iz Centra za seizmologiju.
(NKP.ba)
