Minimalac od 1.000 KM i set fiskalnih zakona: Šta će sve “pogurati”...

Minimalac od 1.000 KM i set fiskalnih zakona: Šta će sve “pogurati” ekonomski razvoj u FBiH

342
0
SHARE

Ministar razvoja, poduzetništva i obrta Federacije Bosne i Hercegovine Vojin Mijatović (SDP) je nedavno najavio da će minimalna plata u ovom entitetu iznositi 1.000 KM. Vlasti smatraju da će na ovaj način doprinijeti ekonomskom razvoju.

Mijatović je prošli mjesec izjavio da će minimalna plata od 1. januara 2024. porasti sa 596 KM na 1.000 KM te da će se taj rast ostvariti donošenjem seta fiskalnih zakona.

U cilju da dobijemo više informacija o najavljenom rastu minimalne plate, kontaktirali smo resornog ministra. Međutim, Mijatović nam je kazao da će set fiskalnih zakona ubrzo biti na vladi te da će nakon toga moći govoriti o njima.

Zvanično nije javno obznanjeno koji konkretno zakoni će se mijenjati. Zbog toga je špekulacija sve ono što se spominje u kontekstu izmjena zakona u svrhu rasta minimalne plate. Pojedini očekuju da će se morati mijenjati više zakona, jer će zakonom zagarantovana minimalna plata utjecati na mnoge ekonomske i socijalne aspekte.

Tvrdi se da će spomenutim setom zakona smanjiti porez na dohodak kao jedan od doprinosa na platu koji plaća poslodavac. Zapravo, navodno je plan da se za osnovicu od 1.000 KM uopće ne plaća porez na dohodak. Čak bi minimalac od 1.000 KM trebao biti zagarantovan i pripravnicima.

Ostali doprinosi na platu, koje također plaća poslodavac, su doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje i doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti.

Porez na dohodak u FBiH trenutno iznosi 10 posto neto plate, doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje iznosi 23 posto neto plate, doprinos za zdravstveno osiguranje iznosi 16,5 posto neto plate dok doprinos za osiguranje u slučaju nezaposlenosti iznosi dva posto neto plate.

Izgledne su dvije posljedice ako minimalna plata bude 1.000 KM. Jedna je da će to značiti izmjenu kolektivnih ugovora, jer osnovica plate zaposlenih u javnom sektoru ovisi o visini prosječne plate. Naime, rastom minimalne plate rast će i prosječna plata.

Druga izgledna posljedica je da će radnici koji imaju platu višu od minimalne zatražiti rast svoje plate usljed rasta minimalca. Dakle, moguće je da će radnici, koji već imaju platu od 1.000 KM, tražiti višu platu kojom će se napraviti razlika od onih koji imaju minimalnu platu.

Cilj nadležnih je da zagarantovanim minimalcem od 1.000 KM poboljšaju socioekonomski status građana. Očekuju da će se ovim povećati platežna moć građana, a da će to značiti veću potrošnju. Veća potrošnja bi trebala značiti i veće prihode od PDV-a.

Ono što je upitno jeste da li je ostvarivo da od 1. januara 2024. minimalna plata bude 1.000 KM. Razlozi zašto je to upitno da to bude slučaj od početka sljedeće godine jesu vrijeme potrebno za usvajanje zakona i koliko treba proći vremena dok ne počne primjena zakona.

Spominje se i to da će set fiskalnih zakona značiti uvođenje poreza na dividendu (prihod dioničara) u iznosu od 10 posto te da će stopa poreza na dobit ostati 10 posto, ali da će reinvestirana dobit biti oslobođena plaćanja poreza na dobit. Oslobađanjem poreza na reinvestiranu dobit želi se podstaći na investiranje.

 

(Klix/ nkp.ba)