U Domu kulture u naselju Šeher kod Kalesije u petak je održan naučni skup “Kulturno – historijsko naslijeđe Gornje Spreče i zvorničkog Podrinja, s posebnim osvrtom na dovišta”, koji je okupio eminentne bh. historičare.
- POVEZAN SADRŽAJ
– “Dovište Orlić – Pašin put 2015”: Niko više ne može osporiti niti zabraniti zajedničku dovu Bošnjaka iz Sprečanske doline i Podrinja (FOTO)
Skup je održan u okviru Kulturno – vjerske manifestacije “Dovište Orlić – Pašin put”, čiji je centralni dio programa održan prošle subote na brdu Orlić između Osmaka i Zvornika. Učesnici skupa, predvođeni uglednim bh. historičarem i arheologom dr. sc. Enverom Imamovićem, najprije su obišli lokalitet dovišta koje je bilo zabranjeno od strane komunističkih vlasti prije skoro 70 godina, a potom su prisustvovali naučnom skupu.
Imamović je u svom obraćanju kazao da su obnavljanje dovišta na Orliću i proučavanje kulturno – historijske prošlosti ovog kraja dva velika zadatka i projekta.
– Postoje snage koje na tome rade i koje to mogu izvesti. Ovaj kraj je dao dosta stručnjaka – kazao je na početku svog izlaganja Imamović.
Kada je u pitanju područje Gornje Spreče i zvorničkog Podrinja, bh. naučnik smatra da je ovaj dio Bosne bogat, te da je u prošlosti bio jedan od najznačajnijih dijelova naše države.
Bosna fenomen
– Kako je pokojni Tuđman znao reći za Hrvatsku da je to bedem kršćanstva, onda je Drina bila bedem bosanstva, bogumilstva, a onda kasnije i islama. Nijedan dio naše zemlje nije propatio i doživio kao što je ovaj kraj. Stanovnici ovog područja su stotinama godina prvi na udaru. I to je jedan fenomen. Vidite koliko ste vi, i svi duž Drine u proteklom ratovima, pa i u ovom ratu izginuli, šta ste sve doživjeli, kakve strašne stvari i grozote… Ali, opet, krovovi crveni, obnavljaju se kuće, radi se, djeca se igraju, vraćate se, obnavljate – kazao je Imamović, dodajući da su stanovnici ovih krajeva i tijelom i duhom vezani za svoja mjesta.
Istakao je da je Bosna fenomen, jer, kako je pojasnio, “ne možete nigdje iskopati rupu, a da ne naiđete na garež, kosti ili ostatke iz prošlosti”. To znači, zaključuje profesor, da je u svim proteklim vremenima, šta god se dešavalo na Balkanu i šire, ostavljalo trag i kod nas.
– Drina je, zapamtite, od Boga dana, da je granica dvaju svjetova. Kada se moćno Rimsko carstvo raspadalo, kada je bilo podijeljeno konačno, Drina je bila granica. Hoću reći koliko je bogat ovaj dio naše zemlje – kazao je Imamović, koji se potom osvrnuo i na dovište Orlić, koje se održava iznad naselja Hajvazi, koje je prije rata bilo u sastavu općine Kalesija, a danas se nalazi na području opštine Osmaci.
Dodao je da je za pohvalu činjenica da je dovište obnovljeno, te da se sistemski prilazi proučavanju ukupnog kulturnog blaga ovog kraja. Okupljenima je kazao da je posjetio mjesto gdje je proučena dova.
– Sam onaj vrh je Bogom dan da bude okupljalište. Na takvim mjestima su se okupljali naši preci Iliri prije hiljade godina, zatim su Bogumili na takvim mjestima bili. I nije slučajnost da se obnavlja na ovom mjestu – kazao je Imamović, podsjetivši da je u svom poznatom romanu pisao o dolasku Ajvaz – dede u Kalesiju.
– Nisam ja njega slučajno doveo iz Prusca ovdje. A doveo sam ga na vijest historijsku da su ovdje korijeni islama. U 12. stoljeću, je li tako? Što ne znači da nije ni ranije bilo, jer mi nalazimo arapske novčiće po Bosni iz osmog i devetog stoljeća – kazao je Imamović.
Mladi trebaju nastaviti proučavati historiju
Ugledni bh. historičar je naveo da njegove mlađe kolege iz ovog kraja trebaju nastaviti proučavati historiju ovih krajeva, te istražiti vezu između Ajvaz – dede i Kalesije, te Ajvaz – dede i dovišta Orlić, koje se nalazi iznad naselja Hajvazi. Imamoviću je posebno zanimljiv naziv naselja Hajvazi.
– Dužni smo da pomažemo i da radimo srcem. Pomagat ćemo da se radi i ukazivat gdje se može naći građa. Ovdje na nekoliko mjesta treba obaviti arheološka istraživanja. Prvo, moramo naći temelje, daj Bože, prve džamije ovdje. Je li vi znate šta bi značilo u Kalesiji naći temelje džamije iz 12. stoljeća? To je prije 900 godina. Ovdje su islam i džamija bili prije 900 godina. To je tradicija. I naći te temelje. To bi značilo sa naučne, ali i ekonomske i turističke strane. Samo treba znati – poručio je Imamović.
Zanimljiva, poučna i temeljita izlaganja su na ovom skupu imali i dr. sc. Izet Šabotić, mr. sc. Rusmir Djedović i dr. sc. Salih Kulenović.
Šabotić je najviše pažnje posvetio Pašinom putu, koji prolazi pored Dovišta Orlić i koji je u turskom periodu povezivao Zvornik i Tuzlu. To je nekada bio i put soli, dodao je Šabotić.
Djedović je govorio o Šeheru, naselju koje je u prošlosti imalo veliki značaj za ove krajeve. Šeher ima izuzetnu bogatu prošlost, koju tek treba istražiti. Kulenović je pročitao svoj osvrt o programu dovišta koja su organizavana proteklih mjeseci u raznim krajevima naše zemlje.
Prisutnima se obratio i dr. sc. Nijaz Karić, univerzitetski profesor iz Hajvaza, koji je jedan od inicijatora obnove dovišta Orlić. On je govorio o obnovi zabranjenog dovišta, te o njegovom značaju za ove krajeve. Omer Zulić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona, u svom obraćanju je kazao da je ova ustanova otvorena za saradnju i podršku u izučavanju prošlosti Gornje Spreče i zvorničkog Podrinja.
Naučni skup u Šeheru je vodio i moderirao mr. sc. Dževad Tosunbegović, autor knjige o historiji Gornje Spreče i časopisa “Šeherdžik“. Tosunbegović je i jedan od organizatora manifestacije “Dovište Orlić – Pašin put“.
.
Samir Karić
(Faktor.ba/ NKP.ba)
