Svakodnevna aktiviranja novih klizišta i ponovna pokretanja starih, samo su potsjetnik na sve prirodne katastrofe koje su se nizale u toku prošle godine, a koje će se nastaviti i narednih godina, poručuju geolozi. Prošla godina kako je procjenjeno napravila štetu samo u našem kantonu u vrijednosti od 888 miliona maraka, a i ova godina je doslovno krenula nizbrdo.
U protekla dva mjeseca zabilježen je veliki broj klizišta na području Tuzlanskog kantona.
„Najteža situacija je u Općini Gradačac gdje smo zabilježili preko 150 klizišta, ugroženo je oko 100 stambenih objekata. Slična situacija, ali u nešto blažem obliku je i u drugim općinama kao što su Gračanica, Čelić, Kalesija, Srebrenik, Kladanj… imamo jako velike probleme sa tim klizištima koje su najvjerovatnije posljedica otapanja snijega i kišnih padavina u proteklom periodu“, kazao je za RTV Slon Dragan Pelemiš, pomoćnik direktora za mjere zaštite i spašavanja Civilne zaštite TK.
Evakuisanih porodica ima u općinama Gradačac i Kalesija. One su smještene ili kod prijatelja i rodbine, ili im je plaćen smještaj u stambenim objektima, dok su u Kalesiji smještene u jedan motel.
Pravi uzrok današnje situacije na našem kantonu leži duboko u zemlji, ali ne seže daleko u prošlost. Ako se vratimo unazad u 2012. i 2013. godinu možemo se sjetiti velikih suša koje su napravile pukotine u zemlji. Zemlja se otvorila do kliznih ploha, a kiša od prošle godine natopila je zemlju koja se na kraju pokrenula.
„Inače kada se pogleda geološka građa tla TK ono je tako po prirodi, to su mlada tla neogene starosti koja su podložna klizanju. Ona se neće smiriti, ona su jednostavno takva.
Mi živimo na nestabilnom terenu i to će biti dio naše svakodnevnice“,pojašnjava Pelemiš
Tokom januara i februara na području općina našeg kantona pokrenuto je oko 250 novih klizišta na kojima su stambeni objekti, a samo jedan je imao građevinsku dozvolu. Situacija na terenu je zastrašujuća. Padine se protežu i po nekoliko kilometara i gužvaju se kao tepih. Snaga prirode je evidentna, ali u svemu se vidi i ljudska ruka. Posjekli smo hiljade kvadratnih metara šume u periodu rata koji je iza nas, zasjecali smo padine, gradili cijela naselja i puteve, bez osnovne prateće infrastrukture, bez predhodno urađene geomehanike tla, a naknadno legalizovanje objektata ne rješava pitanje stabilnosti tla. Na kraju smo za sve optužili prirodu.
(NKP.ba)
