PODIJELI

Potrošači u BiH brašno i ulje sada plaćaju 10 posto skuplje u odnosu na period od prije nekoliko mjeseci. Naši sagovornici smatraju da je to dodatni udar na džep građana, a ombudsmeni za zaštitu potrošača smatraju da se svijest o njihovim pravima mora podići.

Prema podacima Agencije za statistiku, cijena brašna u maju ove godine iznosila je marku po kilogramu, da bi prema posljednjem izvještaju iz oktobra njegova cijena bila povećana za 10 posto. Shodno tome, kilogram brašna je sada 1,1 KM, dok je cijena litra ulja sa dvije marke, kolika je bila u martu, sada porasla na 2,2 KM.

Cijene ulja i brašna veće za 10 posto, podaci za oktobar 2020., izvor: Agencija za statistiku BiH

Cijene ulja i brašna veće za 10 posto, podaci za oktobar 2020., izvor: Agencija za statistiku BiH

Povećanje cijena na svjetskom tržištu uslovilo rast i na domaćem

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, je za Klix.ba kazao da su cijene određenih žitarica porasle na svjetskom, ali na domaćem tržištu nisu. Uz to, kako je dodao, u FBiH je ostala ista i otkupna cijena pšenice koja se kreće kao i uvijek od 25 do 30 feninga zavisno od kvaliteta. Ista situacija je i sa suncokretom.

“Pretpostavljam da su se desila određena poskupljenja na svjetskom tržištu te tako primjećujem da su odmah i u našoj zemlji uslijedila poskupljenja, što mi nikako nije jasno zbog čega. Smatram da to ne bi tako trebalo jer je u FBiH cijena otkupa ista i zbog toga ne bi trebalo doći do porasta cijena. Uz to su ove godine i pšenica i suncokret dobro rodili te nema opravdanja za poskupljenje”, naveo je.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH (Foto: Arhiv/Klix.ba)Nedžad Bićo, predsjednik 

Shodno tome, njegov stav je da nije trebala rasti ni cijena ulja. Dovoljno žitarica u našoj zemlji nikada nema, ali prema Bićinom mišljenju, ove godine je su dovoljno rodili i pšenica i suncokret, što nije uslovljavalo nužni rast cijena.

“Naša zemlja najviše uvozi iz Srbije i moguće je da je na njihovom tržištu došlo do poskupljenja, ali to opet nije u tolikoj mjeri znatno da bi za 10 posto poskupjelo ulje i brašno. Takve stvari nisu logične jer su cijene u otkupu ostale iste i to je meni najmjerodavnije. Da su cijene u otkupu više, onda bi te cijene trebale rasti u proizvodima na polici, a cijena otkupa ista, čak su neke i niže”, dodao je Bićo.

Kada je riječ o Republici Srpskoj, Stojan Marinković iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS nam je potvrdio da jeste došlo do poremećaja cijena na tržištu te da se tako susrećemo sa situacijama da cijene jednih proizvoda vrtoglavo padaju, dok druge rastu.

Dodao je da je otkupna cijena pšenice bila relativno dobra za vrijeme njene žetve te da je došlo do izvoza velikih količina pa pretpostavlja da je to dovelo do nestašice na domaćem tržištu.

Stojan Marinković iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, Foto: RTRSStojan Marinković iz Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača 

“Zbog toga se pšenica uvozi i vjerujem da je to dovelo do povećanja cijene brašna. Najviše uvozimo iz Srbije i Mađarske, to su naša ustaljena tržišta, a vjerovatno su poljoprivrednici i mlinari pronašli neka druga mjesta. Cijena otkupa na našem tržištu je bila 30 feninga pa pretpostavljam da je cijena sada nešto viša. S obzirom na to da nemamo robne rezerve, vjerujem da će svaki put doći do poremećaja na tržištima koja nemamo čime amortizovati. Neograničen uvoz predstavlja dodatni problem pa se tržišni viškovi najviše prave u proizvodnji mesa”.

Kako navodi, u vezi sa cijenom ulja je ista situacija.

“Imamo manje količine suncokreta, međutim, pojavili su se Kinezi i neka druga tržišta gdje su proizvođači vidjeli svoju šansu i otkupili su sve količine suncokreta u BiH, a one nisu nešto visoke. I Srbija je također uzela znatne količine suncokreta i sigurno je to dovelo do poremećaja cijena sirovinske baze za ulje pa je to uzrokovalo rast cijena”, pojasnio je.

Ombudsmeni smatraju da treba jačati svijest o pravima potrošača

Saša Marić, ombudsmen za zaštitu potrošača BiH, smatra da se u određenim krizama kakva je pandemija uvijek pronađe neko ko nastoji zloupotrijebiti sistem.

Smatra da se zbog toga Zakon o zaštiti potrošača u BiH, koji je star 11 godina, treba unaprijediti u tom segmentu, a građani s druge strane pojačati svijest o njegovoj primjeni i pravima koja su im kroz njega zagarantovana.

“Naš glavni motiv i jeste da povećamo svjesnost ljudi u tom smjeru. Konkretno smo primijetili pojačan segment zloupotrebe na elektronskom tržištu, odnosno, oglašavanju i internet prodaji gdje je često dolazilo do određenih zabluda, ali se zakon u tom smjeru mora unaprijediti kako bi se mogli zaštititi potrošači od samog lažnog oglašavanja i usluga koje zapravo i ne mogu dobiti”, dodao je Marić.

<br />
Saša Marić, ombudsmen za zaštitu potrošača BiH (Foto: D. Ć./Klix.ba)” src=”https://i2.wp.com/static.klix.ba/media/images/vijesti/201208074.5_xl.jpg?w=800&ssl=1″><br><br><br>Potrošači se posljednjih godina žale na manje-više sličan segment usluga te navodi da se kreću od općih ekonomskih interesa, usluge komunalija, ali i različite usluge u trgovinama.<br><br>“Ove godine su se zbog pandemije žalbe odnosile na divljanje cijena određenih segmenata, na nejednakost cijena u prodavnicama i apotekama. Bio je jedan manji broj žalbi koje su se odnosile na finansijski sektor. Institucija ombudsmena će ove godine imati više od 1.000 predmeta žalbi, što je otprilike trend i posljednjih godina i nama je zapravo cilj da dižemo tu svjesnost potrošača i da taj broj bude veći kako bismo vidjeli da su upoznati o svojim pravima i tržište se može bolje regulisati. Cijene svega rastu minimalno 10 godina, a primanja ljudi poput penzija i plate stagniraju ili su beznačajno porasla”, naglasio je.</p>



<p><strong>Ombudsmeni potpisali sporazum s organizacijama civilnog društva</strong></p>



<p>Da bi građani bili svjesniji svojih prava kao potrošača, institucija ombudsmena je potpisala sporazum o njihovoj zaštiti s organizacijama civilnog društva.<br><br>“Očekuje se da krajnji efekat ovog sporazuma bude da mi kao potrošači imamo više prava da nas kompanije koje nam pružaju usluge i prodaju robu zapravo više poštuju kao ljude i osiguraju da ono što nam prodaju zaista služi svojoj svrsi. Postoje brojni izazovi u vezi s tim, dijelom u legislativi i dijelom u njenoj primjeni”, naglasio je Igor Stojanović, predstavnik jedne od organizacija civilnog društva.<br><br>Istog je mišljenja i Dušan Srdić iz Udruženja za zaštitu potrošača “Reakcija” iz Banje Luke, koji je dodao da zaboravljamo činjenicu da smo svi mi zapravo potrošači te da su oni svi zaštićeni i da borba za njihova prava zavisi od pojedinca.<br><br><img alt=

“Jednostavno ne želimo da se borimo za naša prava i to je jedan od najvećih problema, ali također smatram da se problemi dešavaju i kod samih trgovaca, jer su oni veoma neupućeni i moraju se edukovati. Rezultat toga su povećane cijene i sada smo u toku pandemije imali veću potražnju u odnosu na ponudu, što je dovelo do porasta cijena na tržištu kako prehrambenih tako i drugih. S druge strane, imali smo pad cijena sirove nafte na tržištu, što je rezultiralo time da zapravo postoji osnova za snižavanje cijena životnih namirnica što se kod nas nažalost nije dogodilo, već imamo i njihov rast”, zaključio je Srdić.

(Klix /NKP.ba)

PODIJELI