Uslijed bolesti ili povrede, sve osobe u radno – pravnom statusu imaju pravo da odsustvuju s posla. Tada radnik otvara bolovanje, odnosno tada stupa privremena spriječenost u radu. Iz Službe specifične zdravstvene zaštite, Medicina rada Doma zdravlja Tuzla, navode da su najčešći uzroci otvaranja privremene spriječenosti za rad, pored bolesti, i komplikacije u trudnoći, sve češće i njega člana porodice. Također, uzroci za otvaranje bolovanja do 42 dana najčešće su plućne bolesti.
„Na prvom mjestu u bolovanjima do 42 dana dolaze bolesti respiratornog sistema, zatim bolesti koštano-mišićnog sistema i cirkulatorna oboljenja.“ – kaže Jesenka Kurtović, načelnica Službe specifične zdravstvene zažtite – Medicina rada Dom zdravlja Tuzla.
Kada je riječ o bolovanjima dužim od 42 dana najčešći razlozi za otvaranje bolovanja su koštano-mišićni poremećaji ali i bolesti cirkulatornog sistema, mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja. Značajno mjesto zauzimaju i maligna oboljenja.
Privremena spriječenost u radu utvrđuje se prilikom prvog javljanja kod izabranog doktora Porodične medicine. Do 42 dana, doktor otvara i vodi bolovanje. Nakon 42 dana utvrđuje i vodi prvostepena ljekarska komisija, koja postoji u svakom Domu zdravlja na području TK-a.
„U skladu sa odredbama Pravilnika, prigovor na prvostepeni rad komisije ili na prigovor izabranog doktora medicine, ima pacijent, kontrolor Zavoda i poslodavac. U tom momentu nastupa drugostepena ljekarska komisija, a to je ljekarska komisija ZZO TK-a.“ – kazao je Riad Kurtalić, glasnogovornik Zavoda zdravstvenog osiguranja TK-a.
Kada je u pitanju naknada za plaću prilikom korištenja privremene spriječenosti u radu, nju isplaćuje Zavod zdravstvenog osiguranja TK-a. U prošloj godini, za ovu namjenu, bila su izdvojena sredstva od skoro 9 miliona KM. Potrošeno je skoro sto posto od ovog iznosa. Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja, navode da su početkom januara izašli na teren, te pronašli mnogo nepravilnosti u radu kada je u pitanju vođenje privremene spriječenosti u radu.
„Nas je najviše, da tako kažem, zapanjilo, jeste to da većina doktora ne koristi Pravilnik o utvrđivanju privremene spriječenosti u radu koji je definisao pod kojom dijagnozom je određeno oboljenje i koji su rokovi korištenja bolovanja. Tako da smo imali osigurane osobe koje su na bolovanju preko šest, sedam ili osam mjeseci, a po Pravilniku najduže mogu biti do 14 ili 30 dana.“ – ističe Kurtalić.
Za ovu godinu opet su planirana milionska sredstva za finansiranje naknada za plaće, ali iz Zavoda zdravstvenog osiguranja napominju ljekare da se ovim problemom moraju više baviti, te voditi tačne uvide, jer neopravdano bolovanje, kako kažu, samo može finansijski naštetiti Zavodu zdravstvenog osiguranja.
(NKP.ba)
