Najveći proizvođači i veletrgovci najavljuju gašenje firmi u Republici Srpskoj i preseljenje sjedišta i pogona u Federaciju BiH, ukoliko Narodna skupština RS-a usvoji Nacrt zakona o porezu na dobit čiji je predlagač Vlada.
Najveće preostale kompanije u Republici Srpskoj ogorčene su tim nacrtom, preciznije članom 21., kojim se rabat, koji ulazi u poresku osnovicu, ograničava na maksimalno tri posto vrijednosti prihoda od prodaje.
Usvajanje Nacrta zakona o porezu na dobit sa spomenutim članom dovelo bi preduzeća iz Republike Srpske u nekonkurentan položaj u odnosu na preduzeća iz Federacije BiH.
”Zakon o porezu na dobit Federacije BiH ne poznaje ograničenje rabata, tako da se preduzeća iz Federacije mogu prilagoditi trenutnim tržišnim uslovima, pri čemu im dati rabat umanjuje njihovu poresku osnovicu”, izjavio je Aleksandar Veselinović, direktor ”Hemofarma”, jedine fabrike lijekova u RS-u.
Predloženi zakon o porezu na dobit bio bi ”kap koja je prelila čašu” strpljenja privrednika u RS-u.
”Čak i prije ovog nacrta Federacija je imala daleko povoljnije poreske zakone, što je i dovelo do preseljena značajnog broja firmi iz RS-a u Federaciju koje su, prosto, iskoristile prednosti koje pruža tamošnji poreski sistem. S druge strane, nama u Hemofarmu, a vjerujem i ostalim privrednicima, sve češće se postavlja pitanje: ”Do kada ostajete u RS-u”? Iskreno se nadam da će zakonodavac imati sluha i uvidjeti da će predloženi član zakona neminovno dovesti do još veće nekonkurentnosti firmi iz RS-a u odnosu na firme iz Federacije BiH”, upozorava Veselinović.
Stručnjaci smatraju da su neopravdani i drugi argumenti kojima Vlada RS-a pokušava da progura ovo zakonsko rješenje.
Predstavnici Ministarstva finansija rekli su privrednicima da žele spriječiti zloupotrebe, jer se prekomjernim izdanim popustima/rabatima firme dovode do gubitaka, da se ovo uvodi zbog poslovanja sa povezanim stranim licima u inostranstvu, te da se želi pomoći privrednicima, koje kupci uslovljavaju ogromnim rabatima (iz konteksta se moglo zaključiti da Ministarstvo finansija ovdje ”cilja” na velike trgovinske lance).
Oni ističu da se rabatom u visini od tri posto od prihoda od prodaje ne mogu pokriti svi troškovi logistike i distribucije. Treba imati u vidu da distributeri snose troškove svojih zaposlenih, prevoznih sredstava, objekata u kojima posluju, rizik naplate od maloprodaje.
.
(FENA/ NKP.ba)
