PODIJELI
Lokalitet gdje je nekada bio Fatića han a prema kazivanju Bege Sakića (1940.), na fotografiji

Han predstavlja zgradu, odnosno kuću koja služi za svratište, prenoćište putnika, kiridžija i njihovih karavana. U hanovima se i trgovalo. Istu ulogu su imali i karavan saraji s razlikom što su se u hanovima prenoćište, tj. konak plaćali, a u karavan sarajima nisu.

  Lokalitet gdje je nekada bio Fatića han a prema kazivanju Bege Sakića (1940.), na fotografiji
Lokalitet gdje je nekada bio Fatića han  a prema kazivanju Bege Sakića (1940.) , na fotografiji

Prostor današnje općine Kalesija je od davnina bio tranzitno područje. Za vrijeme osmanske vladavine preko područja općine Kalesija su prolazile dvije veoma važne putne komunikacije i to Tuzla – Zvornik, tzv. Pašin put i putna komunikacija Tuzla – Sarajevo.

POVEZANE VIJESTI:
Dosadašnja saznanja o postojanju hanova na prostoru općine Kalesija
Što zapišemo ostaje: Han Rašida Avdibašića
Što zapišemo ostaje: Han Ibre Avdibašića
Što zapišemo ostaje: Han Mehe Hasanovića
Što zapišemo ostaje: Han Omera Avdića

Han Mehe Fatića – Han na Pašinom putu

Na granici dviju općina, Tuzle i Kalesije, odnosno tromeđi katastarskih općina Kikači, Požarnica i Kovačevo selo, nalazi se brdo Vis.

Ovo brdo je nekada bilo raskrsnica važnih srednjovjekovnih puteva. Tu se tzv. Pašin put iz osmanskog perioda, koji je povezivao Tuzlu i Zvornik, račvao u tri pravca: jedan krak puta je išao za Gornju Tuzlu, drugi krak puta je išao prema tadašnjoj Donjoj Tuzli, trasa puta je išla grebenom brda, u neposrednoj blizini granice KO Kikači i KO Kovačevo selo, sve do iznad današnjeg naseljenog mjesta Babajići, u blizini tunela gdje prestaje KO Kikači.

han

Trasa puta je odatle dalje išla iznad tunela, grebenom brda, i spuštala se u današnji Simin Han, a odatle dalje za nekadašnju Donju Tuzlu. Treći krak Pašinog puta je od Visa išao granicom parcele Fidići na kojoj se nalazio Han do raskrsnice gdje se od Pašinog puta
odvaja put za Babinu luku. Taj dio Pašinog puta je danas uzurpiran, iako su i dalje vidljivi obrisi trase puta.

Odatle je trasa puta išla grebenom brda, koji razdvaja Kikače od Babine luke, kraj tzv. Babinog mezara sa nišanima iz 15. st. Trasa puta se grebenom brda dalje spuštala u dolinu rijeke Gribaje. Odatle je put išao graničnom linijom današnjih katastarskih općina Kikači i Hrasno, do stare Lipovačke džamije, koja je sagrađena za vrijeme osmanske vladavine i gdje se uslovno završava teritorija Kikači, odatle je trasa puta išla dalje za Zvornik. Na tom raskršću puteva, tj. na brdu Vis, nalazi se parcela zvana Fidići, parcela je nekada bila omeđena putevima sa dvije strane, tj. sa jedne strane dijelom Pašinog puta Vis – Zvornik, a sa druge strane dijelom puta Vis – Donja Tuzla.

Ovako povoljan položaj parcele rezultirao je gradnjom hana – konačišta za putnike namjernike koji su putovali iz Zvornika za Tuzlu i obrnuto.

han 2

Sa dolaskom AU vlasti dolaze i dotrasiranja nove putne komunikacije Tuzla – Zvornik, koja se nije podudarala sa ranijom trasom Pašinog puta osim što su se ove dvije putne trase jedino sjekle na brdu Vis. Novi AU put presjeca parcelu Fidići na kojoj se nalazio han i baš zahvaljujući tome on nastavlja sa radom i u novim okolnostima dok stari Pašin put gubi svoj značaj i raniju funkciju te postepeno pada u zaborav.

Ovaj han zahvaljujući lokaciji je jedan od rijetkih hanova koji je radio i bio u funkciji u vremenu osmanske vladavine, zatim AU vlasti, KSHS, KJ, pa sve do Drugog svjetskog rata kada su han i svi pomoćni objekti zbog ratnih dešavanja zapaljeni i potpuno uništeni.

Tragovi, odnosno ostaci Fatića hana nakon paljenja u Drugom svjetskom ratu bili su vidljivi sve do pedesetih godina XX stoljeća. Do tog vremena su još uvijek su postojali ostaci nosivih stubova zgrade hana. Vlasnik hana bio je Meho Fatić iz Babine Luke. U hanu je jedno vrijeme radio kao zakupac Osmo Bajramović iz Gornje Tuzle.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, tadašnje vlasti oduzele su zemljište na kome se nalazio han, od njegovog zadnjeg vlasnika Mehe Fatića iz Babine Luke – Kikača, tj. zemljište je nacionalizirano pod izgovorom da će isto služiti za potrebe nekadašnje zemljoradničke zadruge iz Gornje Tuzle. Međutim, projekat formiranja zemljoradničke zadruge je propao, a zemljište na kome se nalazio han nije vraćeno njegovom vlasniku, već su ga tadašnje vlasti prodale ili dodijelile drugom licu.

Pošto se ovaj han nalazio na rubnom dijelu teritorije Kikača nije uticao na urbanizaciju samih Kikača već na urbanizaciju naseljenog mjesta Vis – Požarnica. Poslije Drugog svjetskog rata u njegovoj neposrednoj blizini izgrađen je objekat u kojem je bila smještena tzv. „Zadruga“, tj. prodavnica koja je karakteristična za to vrijeme i bila je u društvenoj svojini.

Hanovi kao ugostiteljski objekti ili svratišta za putnike namjernike u prošlosti su pravljeni kraj veoma važnih putnih komunikacija. Svojim postojanjem i radom na određenom lokalitetu su u više slučajeva uticali na urbanizaciju tog mjesta kao i na formiranje centra naselja. Primjera uticaja hanova na urbanizaciju i stvaranje naseljenih mjesta je mnogo u Bosni i Hercegovini, kao i u bližem okruženju. Takav slučaj je i u današnjim Kikačima, gdje su hanovi odigrali presudnu ulogu u formiranju centra ovog naselja, mada u ovom slučaju hanovi nisu direktno uticali na stvaranje naselja, jer je ono postojalo i prije njihovog nastanka. Oni su dali veliki doprinos i zaslužni su za nastanak današnjeg centra Kikača kao i za urbanizaciju prostora doline rijeke Gribaje, koji je prije trasiranja austrougarske teste uglavnom bio nenaseljen. Trasiranje austrougarske teste i nastanak hanova kraj iste predstavlja prekretnicu u historiji ovog mjesta.

Kopija austrougarskog katastarskog plana K. O. Kikači
Kopija austrougarskog katastarskog plana K. O. Kikači

Od tog vremena lokalno stanovništvo postepeno migrira sa prostora Gornjih Kikača i okolnih brda te postepeno naseljava prostor doline rijeke Gribaje, što će vremenom uvjetovati formiranje centra Kikača. U kasnijim vremenskim periodima, odnosno nakon završetka Drugog svjetskog rata usljed novih okolnosti nestaju sa historijske scene hanovi kao ugostiteljski objekti, ali je njihovo postojanje u ovom mjestu zauvijek ostavilo traga u budućem razvoju i izgledu Kikača kao naseljenog mjesta.

Kopija austrougarskog katastarskog plana K. O. Vukovije
Kopija austrougarskog katastarskog plana K. O. Vukovije

Na parcelama nekadašnjih hanova izgrađeni su novi objekti koji karakterišu jedno novo vrijeme i nove potrebe. Tako su na prostoru nekadašnjih hanova ili u njihovoj neposrednoj blizini u Kikačima izgrađeni svi važniji objekti od općeg društvenog značaja a koji zajedno čine centar naselja. To su objekti: osnovne škole, zatim prodavnica, čitaonica, džamija itd.

Iz navedenog može se zaključiti da su Kikači kao naseljeno mjesto imali tendenciju rasta i širenje od dolaska Austro – Ugarske, tj. od trasiranja novog puta i izgradnje hanova kraj istog pa sve do 90-tih godina XX vijeka. Godine 1984. gradi se novi magistralni put Tuzla – Zvornik koji zaobilazi naselje Kikači što će se negativno odraziti u svakom smislu na ovo naseljeno mjesto.

Ekrem Sakić prof.
Baština 7.Tuzla 2015.

(NKP.ba)

PODIJELI