Rudnik Banovići gradi termoelektranu: Kompanija i svi resursi ostaju u vlasništvu države

Rudnik Banovići gradi termoelektranu: Kompanija i svi resursi ostaju u vlasništvu države

607
0
SHARE

Najveći i najprofitabilniji rudnik u BiH – Rudnik Banovići objavio je javni poziv za pretkvalifikacije za izbor strateškog partnera za finansiranje i izgradnju Termoelektrane Banovići snage 300 MW. Ovo je najveća investicija u energetski sektor u posljednjih 30 godina. Snaga termoelektrane je približna onoj tuzlanske TE, a procjenjuje se da će investicija u TE Banovići premašiti milijardu i pol maraka.

Tim povodom, gost Dnevnika TV1 bio je direktor Rudnika Munever Čergić.

termoelektrana Banovici

TV1: Kakav je model finansiranja i izgradnje Termolektrene? Šta su obaveze strateškog partnera, a šta rudnika?

ČERGIĆ: Model finansiranja je odredila Vlada Federacije BiH još 2010. godine. U fazi tendera ćemo znati koji je tačno model. Očekujemo da naš partner obezbjedi novac od svojih banaka, da izgradi objekat, a da mi, putem mjesečnih ili godišnjih rata, vraćamo banci. Sve će zavisiti od dogovora. Očekujemo da sve Vlada FBiH pokrije određenim garancijama.

TV1: Kakav partner mora biti, odnosno koje uslove mora ispunjavati?

ČERGIĆ: Partner bi morao biti neko ko je već gradio termoelektrane. Minimalno 300 megavata. Ili posjeduje termoelektranu. Velike kompanije koje imaju upliva u velike finansijske institucije. Do sada smo imali 20-ak razgovora i imamo 4-5 ozbiljnih ponuda. Očekujemo 2-3 ponude iz Kine, očekujemo ponudu iz Republike Češke, iz Rusije i eventualno kombinirane iz Turske i Kine, te Južne Koreje i SAD. Za sada su najzainteresiranije kineske kompanije, naročito Čeng Du koja već radi objekat u Stanarima kod Doboja, iste veličine – 300 megavata. Zatim Cmets koji radi rekonstrukciju termoelektrane u Kostolcu i kombinacija kineskih i turskih kompanija koje žele učestvovati na tenderu i već su do sada 3-4 puta bili na licu mjesta, obilazili teren, uzimali dokumentaciju i razmatraju pripremanje ponude.

TV1: O kojem iznosu investicija se radi?

ČERGIĆ: Po idejnom projektu radi se o oko 470 miliona eura, bez PDV-a. Zavisi i hoće li biti istočnjačka ili zapadnjačka oprema. Ako bude istočnjačka očekujemo da će biti ispod 400 miliona, a ako bude zapadnjačka onda očekujemo da će biti između 450 i 500 miliona eura.

TV1: U čemu je razlika? Koja je sigurnija?

ČERGIĆ: Zavisit će i od toga o je u mogućnosti da obezbjedi novac, te da izgradi, ali i od kvaliteta. Zahtjevat ćemo evropske standarde i samo oni koji mogu ispuniti najviše standarde EU imat će mogućnost da učestvuju na tenderu.

TV1: Značajno je reći da će objekt ostati u vlasništvi Rudnika, odnosno tada Rudnika i Termoelektrane Banovići, a prirodni resursi u vlasništvu Federacije, je li tako?

ČERGIĆ: Kupili smo koncesiju na ugalj. Ostaje još koncesija za vodu, te za krečnjak. Rudnik je 70 posto u vlasništvu Federacije, a bit će i više nakon dokapitalizacije zbog sporazuma o izmirenju obaveza u rudnicima. Tako da će kompletna kompanija, sa svim resursima, ostati u vlasništvu Federacije.

TV1: Jeste li razmišljali o tome kako bi se koristila proizvedena toplotna energija, možda za zagrijavnje Banovića?

ČERGIĆ: U projektu je predviđeno zagrijavanje Banovića. Razgovaramo i sa općinom Živinice koja je puno veća i ima veću mogućnost za grijanje. Očekujem od načelnika Živinica da se priključi projektu, te da Banovići i Živinice imaju toplinsku energiju tokom cijele godine u narednih 40 godina.

TV1: Izbor partnera će se odvijati u četiri faze? Možete li pojasniti koje su to faze?

ČERGIĆ: U Službenim novinama je zvanično objavljeno i to je predkvalifikacijska faza, to jest prva i tu ćemo vidjeti ko je zainteresiran, te odabrati one koji ispunjavaju naše kriterije. U drugoj fazi će se razgovarati o tehnici i tehnologiji, te načinu finansiranja, a u trećoj će biti predavanje zvaničnih ponuda sa cijenom. Četvrta faza je skupština dioničara koja mora dati saglasnost na sve to. Naravno, Vlada i resorno ministarstvo imaju 70 posto dionica u rudniku što znači da smo za svaki korak obavezni obavjestiti Vladu i ministarstvo.

 

(NKP.ba)