Šta se krije iza priča o sukobu u Bosni i Hercegovini?

Šta se krije iza priča o sukobu u Bosni i Hercegovini?

436
0
SHARE

Hibridno djelovanje u Bosni i Hercegovini nije nepoznanica. Decenijama se građani ove zemlje suočavaju sa raznim propagandama i lažnim informacijama. U većini iza svega je politički interes. Kako je izborna godina, a na pragu je i usvajanje Rezoucije o Srebrenci u UN-u, građanima se plasiraju priče o sukobima i dižu tenzije. Neki reaguju sa strahom, a nekima je već odavno smanjena čak i reakcija šoka.

Ovo su samo neki od primjera poruka kojima su građani svjedočili na društvenim mrežama proteklih dana. Radi se o pozivu za mobilizaciju. I dok su vlasti demantovale i navodile da se radi o falsifikatu, sa potpisom Denisa Bećirovića i Fahrudina Radončića, cilj je kod dijela građanstva postignut. Predviđanje sukoba unosi paniku i strah, ali čini se većina građana oguglala je na takve priče.

Upravo politika kroji strah i paniku. I ovo je primjer hibridnog i propagandnog djelovanja destruktivnih i neprijateljskih elemenata, kojim se pokušava unijeti nemir među građane, ali i narušiti stabilnost i sigurnost u BiH, kaže šef kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. I to kroz sihronizirano djelovanje kako domaćih političara, tako i onih iz komšiluka.

“U ovom slučaju se može povezati čak i sa ovim prijedlogom usvajanja Rezolucije, gdje je upravo strategija Ruske federacije i Republike Srbije da prikažu da u BiH nije sigurno, da je ovdje nestabilno, i da Generalna skupština ne treba o tome raspravljati”, kaže Alija Kožljak, šef kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.

A da se radi o manipulaciji, dodaje Kožljak, vidi se kroz brojne izvještaje u kojima je navedeno da je u BIH sigurno stanje, a da međunarodne snage imaju mandat stabilnosti u BiH. Izazova ima, ali mnogo više zloupotreba. Tome doprinose neodgovorni pojedinici koji nasjedaju na propagandu i šire dezinformacije, stav je sociologa. I dok se kod nekih izaziva strah, više je onih kod kojih je ovakva retorika smanjila prag šoka.

“Činjenica da mi smo izloženi ovakvoj retorici već dugo vremena. Nas je anestezirala, desentivizirala nas, smanjia nam je prag šokantne reakcije, odnosno one provokativne reakcije koja se upravo želi razviti. Tako kod nekih ljudi postoji strah, kod nekih rezigriranost”, smatra SAmir Sofić, sociolog na Fakultetu političkih nauka UNSA.

Siptomatično, i pozicija i opozicija u BIH svjesna s koje strane dolazi ovakav vid propagande. Jasno im je i da je cilj sprječavanje progresa BIH na putu euroatlanskih integracija i stopiranje usvajanja rezolucije o Srebrenici.

“Da se ne pravimo i mi naivni, ide usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini, idu nаjavljeni skupovi u Srebrenici, manifestacija ne znam ni ja čega. Ne znam koja je potreba za tako nešto, ali sigurno postoje oni koji su spremni da osiguraju standarde i sigurnost u zemlji”, ističe Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH.

“Jedini način da to spriječite, da ukoliko nemate dovoljno mehanizama da spriječite usvajanje takve rezolucije, očigledno nemaju, jeste da upozorite zemlje koje imaju namjeru da podrže tu rezoluciju da će izazvati faktički sukobe u ovom dijelu svijeta”, rekao je Edin Ramić, zastupnik SDA u Zastupničkom domu PS BiH.

I zbog zajedničkog cilja tuđih politika stvaraju se vještačke krize kako bi krajnji cilj bio ostavren- neusvajanje Rezolucije. I dok se političari igraju s velikim riječima zarad sopstvenih ciljeva, građani gube interes za politiku i biraju živjeti život u zemljama članicama Nato saveza, poput Njemačke.

 

 

(VaseVijesti/ nkp.ba)

 

 

 

(VaseVijesti)